https://bearingarms.com/camedwards/2024 ... s-n1223882

Izgleda da kad se vidi da bi moglo doc do rata, ekipa se malo trgne.

Dobar link, i zanimljiv podatak.

There are about 670 shooting ranges in Finland, down from about 2,000 at the turn of the century. By 2030, the government plans to increase the number to about 1,000.

Nadam se da ce ovakve inicijative naci utjecaja u slijedecim EU direktivama. (jer dok EU ili EK ne "sugerira" to se kod nas nece desiti)

M naravno,nemamo vlastite pameti
Ali ,ako bude nakon preporuke EU.......barem to

Već vidim provjereni hrvatsko-balkanski model iz 90-tih:

STEP 1.
-stvoriti problem: plakanje, nemamo strelišta, ugroze, bojimo se rata...

STEP 2.
-ponuditi rješenje problema: država treba izgraditi strelišta

STEP 3.
-dati strelišta na upravljanje i koncesije opskurnim pojedincima, firmama, udrugama itd.

STEP 4.
-uništiti poslovanje, prikazati neisplativost, raditi na crno i sl.

STEP 5.
-nakaradna privatizacija strelišta od strane subjekata iz koraka 3.


Na prste jedne ruke ruke mogu nabrojati ljude koji ulažu vlastita sredstva u izgradnju civilnog strelišta, dok s druge strane znam hrpetinu koji govore da bi država trebala ulagati u to?

Evo npr: Zagreb, milijunski grad, sigurno bi bilo zainteresiranih korištenje civilnog strelišta, kako privatna lova ne ide u to?

Streljana i streljana nije isto. Negdje MORA BITI drzavna investicija.
prvo treba rasclaniti sto se zeli napraviti. Medjunarodna natjecanja, ili razvoj sporta u lokalnoj zajednici. velicna investicje nije ista.

Velike streljane za medjnarodna ISSF nastjecanja imamo dvije Vrapcanski i Osijek.
Takve streljane, su ogromna investicja, a za potrebe medjunarodnih natjecanja u Hrvatskoj dvije su dosta. Ovo zahtjeva jaku drzavnu investiciju.

I sad imamo ostale tipove jefitnijih streljana i mjesta za vjezbe gadjanja.

Privatne investicije u streljanu.
Nisu ceste, ali postoje. Zapravo, ima ih nekoliko i sve su se pokrenule u izgradnji u zadnjih desetak godina. Dakle - postoji neki slabi trend pokretanja.
Cijena koristenja linije na sat vremena do 15 EUR.
ovakav tip streljane radi zdravu amortizaciju investitoru. medjutim, ovo nije uvjet za razvoj sporta. Ni jedan klub koji radi ISSF program sa mladjom generacijom na pr MK, ne moze investirati 15 EUR na sat po liniji, po jednom strijelcu za redovan trening. Uz to ide i honorar trenera, i cijena streljiva.
privatne streljane s stoga dobre za rekreativno i povremeno treniranje starije generacije koja to moze sebi priustiti, kao i za razvoj puskarskih poslova radi upucavanja karabina i provjere oruzja i slicno.
Na privatnim streljanama po komercijalnom cijeniku vrhunski sport se nece izgraditi.
Rekreacija i amortizacija, DA, hoce.

Za razvoj sporta po povlastenim uvjetima koristenja, civilno streliste mora sagraditi drzava, grad ili zupanija kao investiciju za razvoj sporta.

Jer u suprotnom privatni investitor trazi i s pravom ocekuje amortizaciju investicije, a to znaci cjenik koristenja. Koji klubovima na sitnoj clanarini je nedostizan.

Sad ajmo dalje:

Uloga lokalne samouprave. Grad.
Koliko pratim temu, gradske vlasti uglavnom ne sudjeluju u programima razvoja streljastva u loklanoj zajednici u smislu izgradnje strelista, uz par izuzetaka. Rovinj ili Karlovac pustaju neke pozitivne signale.
Dapace, kroz gradske uprave u vecini slucaja, vidim samo razloge u stopiranju projekata. (trenutno znam za 2, 3 projetka u zastoju)

Uloga zupanija.
Zupanije, kako izgleda iz hrvatske prakse vrlo cesto pomazu lovackim drustvima i zupanijskim lovackim savezima u formiranju lovackih strelista. Najcesce za trap, ponekad za karabin. Kad smo radili onaj thread koji je bio slucajno izbrisan, streljane u hrvatskoj, vidio sam da su lokalne zupanije dosta cesto radile donacije za izgradnju lovackih strelista.
Nazalost, ovaj tip strelista ostaje zapravo zatvoren u pristupu za sportske strijelce. Koriste lovacka drustva. A ako u lovackom drustvu koje upravlja novo sagradjenim strelistem, nema volje za sudjelovati u sustavu natjecanja lovackog saveza, onda su to objekti koji nemaju siru drustvenu vrijednost.

Konacno imamo varijantu za mjesta za vjezbe gadjanja, koje mogu formirati klubovi po nesto povoljnijim tehnickim uvjetima.
Ovo ce odgovarati klubu da prilagodi streliste svojim potrebama, pistolj, puska - klasicno, ili po koji box za IPSC.
I ja osobno jedino u ovom tipu strelista, vidim potencijal za razvoj sporta. Sto se prije klubovi pokrenu u tom smislu, prije ce se i nesto pozitivno desiti. Mislim da za sad ima dva u HR, uz po koji u pokretanju.

Kad spomenu Zagreb.
U trenutnoj situaciji, uz vrapcanski potok, sumnjam da ce grad Zagreb planirati investiciju u neko veliko gradsko streliste. Vjerojatno grad to vidi kao da je streliste rjeseno.
U realnosti, imam dojam da je koristenje VP dosta regulirano, odnosno restriktivno. Tako da mozda i nije idealno rjesenje. Ali to mogu reci korisnici iz Zagreba, kako su zadovoljni.

Koristenje resursa.
Mislim da smo u realnosti limitirani nepravilnim koristenjem resursa, jer nije da nema mogucnosti. Samo o tome niko ne razmislja.
Da savezi ili lokalni klubovi potpisu neke ugovore o koristenju drugih strelista: lovackih ili od nadleznih ministarstava, stvari bi se dosta promijenile. Ali za sad nema nekih pomaka u tom smislu da se optimizira koristenje objekata koji su pod upravom razlicitih pravnih osoba. Takvu inicijativu ne vidim u vecoj mjeri, iako postoje pojedinacni slucajevi

Dakle najvjerojatnije ce buducnost sportskog streljastva biti na formiranju mjesta za vjezbe gadjanja, kroz inicijativu klubova.

radi povrsine zemljista i cijene, najveci problem ce biti za razvoj long range disciplina. 300 metara linije kosta. a 600 metara jos vise. 1000 da ne spominjem
Pistolj, puska do 25-100 m, ce se nekako formirati. IPSC box ili dva se daju rjesiti. Za Trap, takodjer povrsina zemljsita nije mala, sektor od barem 250 metara

Da se vratim na pocetak teme.
Finska planira izgraditi 300 strelista.
medjutim vodi racuna da to nisu strelista ISSF tipa, 300 metara, ko Papmpas u Osijeku.
To ce biti neke livade sa nasipom, uz minimalne sigurnosni uvjeti koje propisuje njihov zakon. I vjerojatno na razini 50 do 100 metara

NAPOMENA>
A buduce javne rasprave i esavjetovanja bilo bi zanimljivo vijeti tehnicke uvjete za strelista prema Finskom pravililu. Gdje to naci, nemam pojma.

Zašto bi ovo bilo ovako?
Npr: mi u klubu imamo prilično veliku članarinu. Kolega iz drugog kluba kaže da se njegovi bune na povećanje članarine s 20€ na 50€ godišnje. Istovremeno ekipa koja se buni puca s Shadow2/TS2/Tanfo i sl. i puni na Dillon presi.

Ako netko ima za pištolj od 2000 €, ispuca najmanje toliko streljiva godišnje, može plaćati i članarinu od 200-tinjak €, ako to omogućava izgradnju strelišta.

Nije mi jasna matematika ljudi koji očekuju da će za 20,30,50€ godišnje imati neograničen pristup strelištu. Pa netko amortizaciju, održavanje i nova ulaganja na tom strlelištu mora platiti. Nebitno bilo to privatno ili državno (There ain't no such thing as a free lunch).

Regulativa je ubila streljaštvo i ubija svaku ideju za otvaranje kluba koji se bavi vatrenim oružjem. Tko ne vjeruje nek usporedi samo pravilnik iz Slovenije. Mjesto za vježbe koje smo dobili tek "nedavno" je dalo tračak nade, ali i dalje slabo.
Ljudi kupuju opremu u Sloveniji, odlaze trenirat u Sloveniju čak i cijeli klubovi, valjda se trebamo i preselit u Sloveniju da bi se mogli normalno bavit streljaštvom.

A kad se već spominju cifre, evo i moje računice:

godišnja članarina 100e,
svaki trening 30e (jer klub nema svoju streljanu),
minucija 9x19, 100 metaka 30e,
put 15e,

ako želim ispucat još sitnih 30 metaka iz ar15 (izvan kluba u zasebnom terminu, 1h, 7eura, uračunaj i cijenu municije)
bez da računam godišnju članarinu, subota trening: 30 + 30 + 15 + 20 + 7 = 102 eura (1 trening, 130 ispucanih metaka)

Po tvojoj računici ti daješ 30€ samo za termin, kako bi ispucao 100 metaka devetke? Promijeni klub.

Ništa bez participacije države.

1h najma cijele streljane je 80e. Ako na trning dođe ne više od 10 ljudi...

Imas zdravo razmisljanje. Ali to vrijedi za generaciju seniora i veterana. Ljudi koji to mogu isfinancirati.
naravno da klub sa svojim strelistem treba kompenzirati kroz clanarine. Clanarina 200 eur je realna, mozda cak i mala. Ovo je na nivou clanarine lovackog drustva sa mogucnoscu lova za clanove.

Medjutim, klinci koji tek pocinju pucati MK program, placaju trenera, municiju itd, nemaju svoje oruzje, situacija s koristenjem strelista i cjenikom je drugacija.

Drzava kao invrestitor u nacionalni sport, ne trazi amoritzaciju investicije pa se na takvim strelistima moze trenirati jeftinije. Ravoj drzavnog sporta je permanenta stavka u drzavnom budgetu, kao i invistcije u zdravstvo na primjer.

Znaci govorimo o dva razlicita sustava menagmenta, i grupe konuzmenata u streljastvu.
Imas stariju generaciju koja moze financirati, i imas mladu generaciju (buduci olimpijci, i buduci sportasi koji ne mogu financirati visoki trosak, koje sponozriraju roditelji)

Neki program razvoja streljackog sporta (koji za sad ne postoji) bi morao ukljucivati modele razvoja za obje grupe sportasa.

ponovo cu napisati. Streljastvo u HR nije proslo proces zdrave tranzicije, u drugi sustav.
Mnogi klubovi i pojedinci su navikli pucati dzabe. To ide iz proslog sistema kad je drzava davala streljane, puske i municiju dzabe, i onda su clanarine bile za kikiriki.
Takav nacin razmisljanja, je i danas sveprisutan. I sad je kontraporduktivan jer pojedinci i dalje ocekuju da im se sve servira dzabe.
Dzabe nema. To je realnost.

Evo ti moja racunica:

15 eur na sat
20 metaka 30-06, za trening (1.5 eur) - 30 eur
Ukupno 45 eur

85 km ceste, ukupno 170 km, 7 ltr/100 km, 1.4 eur litra goriva: 16.67
Cestarina 5 eur x 2 = 10 eur

Sveukupno: 71.66 eur

Sat vremena.

Promjena kluba u mojoj zupaniji nema nikakve veze sa ovim troskovnikom, jer nemamo gradsku streljanu za veliki kalibar. To je situacija u mnogim zupanijama.

Čovjek koji živi blizu streljane nas nikad neće razumit

Da, začarani krug.
Netko ko sa strane gleda napisano,odustati će .
U većini slučajeva.

jedno vrijeme isao sam na gradski bazen, radi rehabilitacije.
Mjesecna karta je tad bila 200 kn. Nekoliko termina kroz tjedan.
To bi godisnje bilo 2400 kn. Dakle, oko 320 EUR.

To je po meni realni cjenik koristenja velikog sportskog objekta.

Govorim o streljani, koja ima sve pratece sadrzaje od parkinga do WC-a, i sagradjena po gradjevinskoj dozvoli, i ima kapacitet za VK pusku, i VK pistolj, i MK.
Ako lokalna samouprava godisnje kroz program razvoja sporta financira odrzavanje, za klubove se moze ugovoriti povlasteno koristenje, pa onda i manja clanarina.
Naravno, sve ovisi o mjestu i broju korisnika, i broju klubova. Ovo bi vrijedilo za streljane u vecim gradovima

Ako se radi o mjestu za vjezbe gadjanja, cjenik moze biti manji. Zavisi kako se planira amortizacija, na koliko goidna, i da li se na godisnjoj bazi misli ulagati u dodatne sadrzaje.

Jedno pitanje.
Prema zakonu o nabavi i posjedovanju oruzja gradjana, samo trener streljastva ima pravo dati oruzje u ruku osobi bez oruznog lista, ako je ta osoba clan kluba, a ovaj moze pucati samo pod nadzorom trenera.
Pitanje: koliko taj trener kostao godisnje? Ili se ocekuje da i on radi dzabe? Ili koliko onda trener kosta na sat? Program skolovanja trenera definrian je zakonm o sportu
I tu je sad ono: clanovi kluba sa oruznim listom ne moraju pucati pod nadzorom trenera, ali svako gadjanje mora imati odgvornu osobu (voditelja gadjanja ili voditelja streljane), dakle i taj profesionalac nesto kosta.

Najveci problem je sto radnja streljane za komercijalne svrhe jednostavno nije isplativa.

Dokle god se zakon ne promjeni, nece nista ici na bolje, i ovdje pricamo o zakonu o strelistima i zakonu o oruzju.

Izradnja streljane zahtjeva previse papirologije, mita, moljakanja, novaca da bi bila isplativa.

Radnja ili izgradnja? pretpostavljam da je pisaca greska, pa se odnosi na izgradnju.

Privatne streljane su nasle nacina da funkcioniraju - i to godinama, i siguran sam da postoji uspjesan poslovni model.
Manja streljana kapaciteta za pistolj, ili upucavanje karabina je isplativa, amortizira se - praksa to pokazuje.
Ali tu govorimo o rekreativnom pucanju.

Medjutim, kroz takav model isplativosti, opet pati i trpi sport, jer privatne streljane meni poznate, nisu u skladu sa pravilnikom o strelisitma ISSF ili IPSC saveza, a to znaci da se ne mogu organizirati (velika) natjecanja. Dakle, manjeg su opsega rada. Ali unutar svog poslovnog modela, funkcioniraju. (dilema je ista: bazen ispred kuce, ili olimpijski bazen ispred kuce? U jednom i drugom plivas, ali nije isto)

Jel radnja, ili izgradnja?
Uz streljanu imati i malu trgovinu, od majica, privjesaka, streljiva, dzepnih nozica, antifona, silterica, meta, naljepnica za mete, da vidis koji bi promet bio.

Medjutim ako govorio o izgradnji, to je investicja koju treba dobro planirati. Zakonski uvjeti su demotivirajuci za investitora. Govorimo o paleti od barem 10 zakona, i pratecih pravilnika.
To je istina.

S 2000 u 25 godina pali na 650, pa bi u idućih 5 godina napravili 300. Meni ne izgleda kao spektakularni napredak, već preokrenuti trend.

Što se tiče rata, vojnog roka, obuke i sl. gdje je masovna obuka za dronove i toj priči? Elektronsko ratovanje, mjere i protumjere?

Evo, baš izašao podatak da je Rusija za vrijeme kontraofenzive Ukrajine koristila 1200 Lanceta i 4400 malih dronova. Samo u tom periodu i samo na tom dijelu ratišta.

Nije moje područje, ali prema onom što vidi, moderni ratnik trebat će biti obučen za korištenje i obranu od modernih tehnologija i naprava, u stanju improvizirati na temelju tih tehnologija, biti zaštićen od raznih uređaja za osmatranje (termalnih, pasivnih i aktivnih noćnih, radara, lokatora signala, možda i nekih tjelesnih funkcija i organa i sl.). Vatreno oružje služit će mu samo za vrlo blisku borbu, bilo da se radi o obrani ili napadu.

Komentari stoje.
S tim da program obuke nemamo u javnosti, nije receno da se obuka za dronove i zastitu od njih nece uvesti.
ne zaboravi jos jednu drugu stvar. Dronovi su promijenili lice rata, ali u Ukrajini trenutno barem 70% zrtava dolazi iz artiljerijskih djelovanja.
Modernii rat, je zapravo integracija tehnologija, gdje dobrim djelom treba i klasicni dio obuke i izobrazbe

A, ono, Finci sa 2000 streljana pali na 650, pa bi digli za jos 300?
Razlozi mogu biti razni. I ne moraju biti birokratski.
A jedan razlog moze biti socioloski.

Moderne generacije, milenijalci i Z generacija mozda kod njih nisu zainteresirani za lov, i streljastvo (kao ni kod nas) pa se strelista gase zbog neiskoristenosti.
Opcenito, nezainteresiranost za nase aktivnosti je tipicna za Evropske zemlje u mladjoj generaciji. (lets face it, mi smo dinosauri )

Ja čak nebi reko da gen Y i Z nisu zainteresirani za aktivnosti s oružjem, već su samo neinformirani, a zakonske restrikcije dodatno čine svoje.
Pogledajmo samo razvoj airsoft klubova, dakle mlade to zanima i zabavno im je (neki već od 14 imaju ambicije igrat tako nešto), svaka para se troši na novi komad opreme, oružja itd... nikakve zakonske zapreke im nisu na putu pa se stvari razvijaju.

Sad usporedimo situaciju kod streljaštva/lova tj korištenja vatrenog oružja:
reklamu na tv-u kak netko puca iz vatrenog oružja u stilu dinamične discipline nećeš vidjet nikad, ali nogomet, plivanje skoro svaki dan
sportovi sa vatrenim oružjem su skupi, pa ljudi koji nemaju prihode (još su u procesu školovanja) otpadaju
streljana u nekim mjestima nema ni u krugu od 80 km, a nove ne nastaju zbog velikih birokratskih zapreka
nabava oružja nije jednostavna za nekoga tko bi se htio počet bavit time iz znatiželje
lov isto, ako ti roditelj nije lovac, to kao da i ne postoji

Možda kada bi prestali gurat taj zastarjeli naziv "vojni rok" već pun predrasuda i pustili da stvar ide na moderan način kroz tečajeve i privatni sektor, interes bi sigurno bio veći. Kad na jumbo plakatu budemo vidjeli reklamu za novi echelon, umjesto polupornografije za donje rublje, možda se stvari promjene.