hr-oruzje.org

ima ih jos dosta,evo nekih.
https://www.youtube.com/watch?v=sINLJA60r08
https://www.youtube.com/watch?v=gD7pd03L43k

https://www.youtube.com/watch?v=F6-c--kIZlI

https://www.youtube.com/watch?v=7y9apnbI6GA

https://www.youtube.com/watch?v=ZmO_J-_N_8Q

Evo malo iz lektire, forenzicka balistika.

Autor: Brian J. Heard
Naslov: Firearms and ballistic, 2nd edition, 2008.

3.2.3 (page 105)
.....
As the bullet is travelling down the bore during the period in which the barrel is lifting, it will strike the target above the point at which the barrel was pointed when trigger is pulled"
.....

Poanta je da trzaj pocinje prije izlaska zrna iz cijevi

Darko11 wrote:...
Gadno grijesis.Koristi se energija inercije,dakle malo kasni ali tu je sa svom svojom silinom.Poginuo bi kad bi se zatvarac nekog malo jaceg kalibra otvorio prije nego sto zrno potpuno napusti cijev, a o brzinama kojom bi ta cahura napustala zatvarac necu ni govoriti.Letila bi brzinom koje leti i zrno,spekuliram ali tu negdje

Vjerujem da si u pravu, razmisljam na glas i pokusavam sam shvatiti kako to sve funkcionira, mozda i potpuno pogresno jer je u mom poslu "mikrosekunda" jako dug vremenski period pa onda to pokusavam primjeniti na gibanja u mehanici i hidraulici sto je ocito neprimjenjivo...

E zato postoje skole i knjige za svako od tih podrucja pa treba sjesti i grijati stolicu.....

Misliti je jedno a znati drugo !!!

Decki koji pune streljivo, odnosno znalci koji pune za polozare expresice znajo ovo jako dobro.
Recimo ako zrno putuje sporije, trzaj desne cijevi traje duze i desne cijev zabacuje vise udesno.
Ako je zrno brze, trzaj krace traje i pomak pogotka u desno je manji.

Inace su cijevi polozarama u kriz, ali na taj nacin se punjenjem fino regulira da pogadja priblizno u istu tocku iz obje cijevi, recimo, na 50 metara...

jolly wrote: ....Inace su cijevi polozarama u kriz,... .

Postoji li neko logicno objasnjenje radi cega se krizaju osi cjevi nakon x-metara na toj vrsti oruzja ?????

mislim ono ,,, pucam neki 470 Nitro , svaki metak kosta kao da je zrno od zlata, i jos vuce u kraj....helooooo ?

https://www.youtube.com/watch?v=zbtyaKAMDdk


1:39 pobija tvoju teoriju da trzaj počinje nakon što zrno napusti cijev. Pažljivo pogledaj pri 100000 FPS trzaj (pomak zatvarača) započinje prije nego zrno napusti cijev.

Trzaj sigurno pocinje prije nego zrno napusti cijev.

Je,trzaj pocinje prije, tu sam u krivu.Naravno on je strahovito mal sve dok zrno ne dodje vec podaleko od cjevi a pravi sou nastupa tek nakon sto je zrno odavno probilo metu.


Jedno sam sigurno u pravu,zatvarac je zatvoren sve dok zrno ne izadje iz cijevi....ne probije metu......i skoro vec kosuljica pocinje korodirati ,e onda se on otvori



PS
Secate li se mitova i bajki da M53 sarac /mg 42 tako brzo puca da su u isto vrijeme dva metka u cijevi.

Jos nesto zaboravih.Ljudi misle da PA oruzje ima gubitke snage koji odlaze na repetiranje zatvaraca u odnosu na bolt action repetirajuce oruzje.E pa nije tocno.Nema gubitaka jer zrno je svejedno vec van cjevi prije pomjeranja zatvaraca, a energija koja kod PA repetira oruzje kod bolt action odlazi na trzaj, ali ona svejedno odlazi.
Imao sam prilike usporedjivati poluautomatsku 22lr pusku i repetirku, i nema nikakve primjetne razlike u snagi zrna,sto je i logicno.

lex-lutor wrote:

jolly wrote: ....Inace su cijevi polozarama u kriz,... .

Postoji li neko logicno objasnjenje radi cega se krizaju osi cjevi nakon x-metara na toj vrsti oruzja ?????

mislim ono ,,, pucam neki 470 Nitro , svaki metak kosta kao da je zrno od zlata, i jos vuce u kraj....helooooo ?

Zbog onog sta sam napisao, trzaj desne cijevi povuce pusku u desno, kao i tocku pogotka, a trzaj lijeve cijevi povuce pusku u lijevo, pa tako i tocku pogotka. AKo su cijevi paralelne, razvlacit ce u stranu.
U svim slucajevima to su puske za lov na blizu, gdje treba brzo plasirati drugi hitac u nekim situacijama, dakle nisu za match preciznost, nego za apsolulutnu pouzdanost. Sa dvije cijevi i dva okidaca ekspresicu treba zamisliti kao dvije puske u jednom kundaku.

Gruba regulacija cijevi vrsi se postavljanjem cijevi u kriz, sto je postupak koji traje metodom probe i greske - na streljani sa cijevima pritegnutim u - nazovimo to "morsete", a kasnije se fino regulira punjenjem streljiva, odnosno oni to mogu izregulirati na neko tvornicko streljivo
Zbog rucnih metoda regulacije cijevi, puske su jako skupe.

(Naj) Jeftinije ekspresice se rade vrlo cesto da se mehanicka regulacija cijevi radi samo pomocu lasera, ali to ne mora odgovarati dinamici puske i trzaja pa se moze desiti da se provuce i neupucana puska, koju je nemoguce regulirati ni sa kakvim streljivom.

Majka jeftinih ekspresica je ruski tip ekspresice gdje lovac/strijelac moze regulirati pogotke sa vijkom na vrhu cijevi.
Ova je dostupna financijski i cijena je na nivou karabina. Za moj ukus i nije narocito lijepa, ali je efektivna.

Engleske expresice su izuzetno skupe, cijenom na nivou nekretnine. (100-200.000 funti, pa i vise) ali ujedno su i bez ikakve moguce teoretske i prakticne greske. Cijena takve puske je prakticki nezamisliva, i formirana je na osnovu cijena visoko spiecijaliziranog i iskustvenog puskarskog rada u - inace - vrlo skupoj zemlji (UK), najboljim materijalima i najboljem drvu, ali i brandu. Prizvodnja jedne puske traje mjesecima, pa i koju godinu.
Proizvodjac takvih pusaka ima najmanje 5 majstorskih radionica, gdje rade specijalizirani majstori. To su:
Proizvodnja cijevi, regulacija cijevi, kundacar, graver, i puskar koji to sklapa.

Dok majstor dodje do nivoa "master gunsmith" (da vodi svoju radionicu), ima 20 godina pripravnista i rada u radionici.
Specijalizirani su kao kirurzi.

Interesantno je da UK nakon WW2, nije posvetila skoro nikakvu paznju lovackim puskama tvornicke proizvodnje za opce trziste srednje klase, i ovaj segment je potpuno propao. Posvetili su se onom sta bi se reklo proizvodu visoke dodatne vrijednosti.

A od nesto jeftinijih - nazovimo ih puske srednje i vise srednje klase, iako jos uvjek prilicno skupo su: Heym, Krieghof, Blaser, Chapuis, Verney Carron, itd. Ovo su vec puske koje bi kod nas bolje stojeci lovac mogao prisutiti jednom u zivotu. Ali nikako nisu jeftine.

Best buy ekspresice, mozda su ceske.

I na kraju imas one nize srednje klase, talijanske.

Ukratko kad covjek kupuje expresicu, boli glava dok izaberes sebi odgovoarajucu po cijeni ili kvaliteti. Plus expresicu bi trebalo isporbati prije kupnje, a kod nas za nove iz ducana to nije moguce.

Inace, kao mala zanimljivost, povijesno dvije mozda najpoznatije expresice su
Puska Erensta Hemingwaya, Westley Richards, cal 577 NE.
Puska predjsjednika Theodora Rosevelta, Holland & Holland 500/450

Mislio sam jednom nesto napisati o te dvije, u temi o Africi, ali to kad uvatim vremena.
Plus da ne pisem neko literarno djelo, pa da nam ugase forum, sto je vec najjavljeno.

Darko11 wrote:Jos nesto zaboravih.Ljudi misle da PA oruzje ima gubitke snage koji odlaze na repetiranje zatvaraca u odnosu na bolt action repetirajuce oruzje.E pa nije tocno.Nema gubitaka jer zrno je svejedno vec van cjevi prije pomjeranja zatvaraca.

Iskreno mislim da NISI u pravu, ponavljam samo mislim, jer mi to nije struka. Zakoni o odrzanju energije te pobijaju! Ako si posudio malo plina da pomognes guranju zatvaraca znaci da ta kolicina energije negdje NEDOSTAJE !

Pritisak iza zrna MORA opasti za neku X-velicinu nakon sto zrno otvori kanal za povrat plinova, nema veze sto se to sve dogadja u microsekundama, mada opet ponavljam, za mene je ta vremenska velicina jednaka metru, a za vecinu ljudi je to u rangu 1 desetinke pa ne gledamo isto na problem...

jolly wrote:...Inace, kao mala zanimljivost, povijesno dvije mozda najpoznatije expresice su
Puska Erensta Hemingwaya, Westley Richards, cal 577 NE.
Puska predjsjednika Theodora Rosevelta, Holland & Holland 500/450
....

Cijenim unikate, dobro oruzje, vrhunske materijale itd. pa tko moze i ako ga veseli neka uziva. Kao sto ja patim za nekim .50 BMG i cekam da se posloze zvijezde pa da se pojavi u ormaru tako ekipica daje bogatstvo za expressice...

lex-lutor wrote:
Iskreno mislim da NISI u pravu, ponavljam samo mislim, jer mi to nije struka. Zakoni o odrzanju energije te pobijaju! Ako si posudio malo plina da pomognes guranju zatvaraca znaci da ta kolicina energije negdje NEDOSTAJE !

Pritisak iza zrna MORA opasti za neku X-velicinu nakon sto zrno otvori kanal za povrat plinova, nema veze sto se to sve dogadja u microsekundama, mada opet ponavljam, za mene je ta vremenska velicina jednaka metru, a za vecinu ljudi je to u rangu 1 desetinke pa ne gledamo isto na problem...

To je isto kao da kazes da kada upalimo grijanje u automobilu pustajuci toplu vodu u kiler da onda auto mora ici sporije,ali u praksi nije tako.Motor s unutrasnjim izgaranjem toplinski je stroj koji samo mali dio energije koju sagori gorivo pretvori u kineticku energiju.Ostalo pretvara u toplinu trebala ona nama ili ne.

Tako i puska

Ta energija svejedno odlazi nazad,odatle nesto veci trzaj kod repetirke.Trzaj isto trosi energiju iako je on samo negativna nuspojava, ali mi to ionako nemozemo sprijeciti,tako da svejedno koristis energiju koju nikako ne mozes potpuno iskoristiti na guranje zrna, jer kada bi mi sto posto mogli koristiti energiju za pogon zrna onda puska nebi imala trzaj,a to je nemoguce.

Dakle iskoristavamo energiju koja nam lupa u rame i ona je svejedno tu imali mi PA ili repetirku.

To bi trebalo provjeriti, sa dve puske, iste duzine cijevi od kojih je jedna PA.
I onda ili sa chronyjem mjeriti brzinu, ili testirati na gelu.

Premda ja sam sklon Lex lutorovoj tvrdnji dok se drugacije ne dokaze.

Darko11 wrote:...Dakle iskoristavamo energiju koja nam lupa u rame i ona je svejedno tu imali mi PA ili repetirku.

Kako bilo da bilo nikada ne bih razmisljao o ovoj temi da je nije potegnuta na taj nacin, u svakom slucaju pozitivno za sve nas koje zanimaju principi rada...

Mozda bi se stanje moglo prezentirati na malo drugaciji nacin?

Recimo da PA oruzje u cijevi treba silu-pritisak od 1000 necega kako bi zrno x-mase imalu brzinu od npr. min. 700 m/s do 800 m/s te zadovoljavao preciznost do npr. 300 met. Da je to npr. tako postavljeno konstruktor bi predvidio punjenja koja ce uvijek imati barem 30% rezerve energije.

Ako mi posudbom plinova "ukrademo" npr... lupetam 10% od te rezerve tada je logicno da se teh.karakteristeka po pitanju efektivnog dometa i preciznosti nece primjetiti pri standardnoj upotrebi...ali to neosporava cinjenicu da je X-kolicine energije za zrno potrosena za guranje zatvaraca.

Eto to je moja vizija, ako ove postove cita neki skolovani Balisticar mozda dobije infarkt od smijeha , da ne kazem gluposti..... ( nije valjda da nitko iz Vucetica ne sudjeluje na forumu, aktivno mislim...pasivnih ima i previse )

jolly wrote:To bi trebalo provjeriti, sa dve puske, iste duzine cijevi od kojih je jedna PA.
I onda ili sa chronyjem mjeriti brzinu, ili testirati na gelu.

Premda ja sam sklon Lex lutorovoj tvrdnji dok se drugacije ne dokaze.

Nisam isao sa kronijem ali usporedjivao sam TOZ 18-01 i CZ511 PA i nije bilo razlike u padu zrna na 100m ni u probojnosti jelovih dasaka


Takodjer i ovo mjerenje kolege dum duma je zanimljivo i potvrdjuje moje trvrdnje.....razlika je bila 1 posto snage zrna u Joulima.

https://www.youtube.com/watch?v=x36Amz1SL38&t=67s

lex-lutor wrote:
Ako mi posudbom plinova "ukrademo" npr... lupetam 10% od te rezerve tada je logicno da se teh.karakteristeka po pitanju efektivnog dometa i preciznosti nece primjetiti pri standardnoj upotrebi...ali to neosporava cinjenicu da je X-kolicine energije za zrno potrosena za guranje zatvaraca.

Kod oruzja koje ima klip ,klip je skoro potpuno zatvoren sve dok zrno ne izadje iz cijevi,samo se malo pomjeri a poslije ga inercija tjera natrag,ali zrno je odavno u meti tako da su gubici tih plinova gotovo nemjerljivi.

Gledaj to opet sa strane motora i grijanja koje sam spominjao.Ta X energija svejedno mora biti potrosena uzalud i mi koristimo tu energiju za repetiranje.Puska nije ni 50 posto ucinkovit stroj isto kao i motor sa unutrasnjim sagorjevanjem.

Kada pucas iz npr 375 HH repetirke,odkud energija od koje ti je modro rame??? Ona nije potrosena na guranje zrna, nego na to da ti napravi "masnicu" i nista vise,zasto to ne iskoristiti??

jolly wrote:To bi trebalo provjeriti, sa dve puske, iste duzine cijevi od kojih je jedna PA.
I onda ili sa chronyjem mjeriti brzinu, ili testirati na gelu.

Premda ja sam sklon Lex lutorovoj tvrdnji dok se drugacije ne dokaze.

Imaš na DUM DUM kanalu baš taj test. PA sačmarica (plinska) i klasična dvocjevka. Patrone iz iste kutije, razlike nije bilo. Čak PA za nijansu brži.

Iggy evo ponavljam ovaj link dum duma,za taj test papovka je idealna.Zatvoris joj plinski ventil i imas repetirku a kad otvoris imas PA iz iste puske.I nema znacajne razlike,1 posto energije,

https://www.youtube.com/watch?v=x36Amz1SL38&t=67s

I kao sto kazes on je testirao sacmarice gdje je cak PA imao vecu brzinu.

Darko11 wrote: Kada pucas iz npr 375 HH repetirke,odkud energija od koje ti je modro rame??? Ona nije potrosena na guranje zrna, nego na to da ti napravi "masnicu" i nista vise,zasto to ne iskoristiti??

Moj prijatelj kupio 300 win mag za lov.
Isli mi to isprobati na streljanu.
Ja puknem 10 komada.
On pukne 10 komada.
On skupi masnicu na ramenu, meni nista.

Jako ovisi o tome kako drzis pusku.
Kasnije on korigirao malo stav i drzanje, itd... pa bilo sve OK. Treba trenirati sa puskom. To se odnosi i na tenike ciljanja, ali i na stav i drzanje.

Inace, trzaj je reakcija, pogon zrna je akcija, imaju suprotne predzake, njihova suma je nula. Nije to neka energija koja je dosla od nikud.

Sto se tice 375 HH, nije neki to trzaj po mome iskustvu.
Neugodniji trzaj sam osjetio na 338 win mag. A iako nisam probao, mislim da ozbiljan trzaj tek pocinje sa 416 rigby.
A sto sam citao, (o povijesti puske E. Hemingwaya), izgleda da 577 NE, taj moze polomiti i kljucnu kost. Po meni od 416 na gore su kalibri koji se jednostavno ne pucaju iz lezeceg stava.

Samo... moderatori bi sad trebali sve ovo sta smo napisali, prebaciti u zasebnu temu jer odosmo u off topic.