Mitovi o oružju?

[HUVO]

Budući da nam je forum u zadnje vrijeme malo... "suh", pokušat ću ga oživiti malo (a da ne koristimo samo wApp grupu).

Međutim, koji su neki od najpopularnijih mitova u vezi oružja? Što ste sve čuli? Kontroverzno? Glupo? Nešto što čak donekle ima smisla? Ja ću prvi.

Oružje će opaliti ako ti padne na pod.
Osim ako se ne radi o SIG P320 - Vrlo vjerojatno neće.

Dry fire (okidanje bez streljiva) će oštetiti oružje.
Ovo upravo istražujem pa ako tko zna odgovor neka slobodno podijeli.

A vi?

[lampaš]

Mislim da nije dobro škljocat naprazno sa dvadesetdvojkom, rubno paljenje

[Marin223]

"Restrikcije na oružje pomažu i daju rezultate"

"Dovoljno je jednom provuć zmiju i čista je"

"Onesposobljeno """oružje""" "

"AK47 je kopija STG 44"

"AR15 se sam čisti"

[Marin223]

"Lovački pištolj je za samilosni hitac"

Ko kaže da ću ga koristit u HR, možda idem u lov tamo di se lovi pištoljem.

[HUVO]

Mislim da nije dobro škljocat naprazno sa dvadesetdvojkom, rubno paljenje

Navodno osim ako govorimo o Rugerovim .22 - Iz tvrtke tvrde sa njihovim oružjem MK serije i 10/22 to nije problem.

[jolly]

Ti to vjerujes?
Od svih firmi na svijetu, jedino ruger to rijesio? Treba probati pa vidjeti.

[HUVO]

Ti to vjerujes?
Od svih firmi na svijetu, jedino ruger to rijesio? Treba probati pa vidjeti.

Zato govorim "navodno", kod rugera sam vidio u uputama da se može. Ima li i drugih, vidjet ću.
Kao i sve kod oružja, nema apsolutnih "da" ili "ne", već se sve svede na pojedinačni model oružja.

[jolly]

Sabatti tvrdi da iz nihovog MRR (multi radial rifling) zbog manjeg trenja metak ide brze.
Kad sam mjerio sabatti i tikku, metak ide istom brzinom

[HUVO]

Sabatti tvrdi da iz nihovog MRR (multi radial rifling) zbog manjeg trenja metak ide brze.
Kad sam mjerio sabatti i tikku, metak ide istom brzinom

Pretpostavljam da su obe cijevi iste dužine i sve.

Što se performansa tiče, tvrtke često znaju pretjerivati. Ne znam bi li im bilo pametno raditi isto što se tiče održavanja/dugotrajnosti oružja - Mada ima i tu svašta. (Kad je izašao AR, rekli su im da se "sama čisti" - uoči rata i smrti.)

[Mirok]

Sabatti tvrdi da iz nihovog MRR (multi radial rifling) zbog manjeg trenja metak ide brze.
Kad sam mjerio sabatti i tikku, metak ide istom brzinom

Takve teorije sam i ja čuo.
Ne znam je li to istinito ?

[Mudri]

Ima kod mene u okolici jedan budalaš koji odokativno puni streljivo,i kaže napravio je metak koji ide 200 metara ravno,za srnjaka

[jolly]

Ima kod mene u okolici jedan budalaš koji odokativno puni streljivo,i kaže napravio je metak koji ide 200 metara ravno,za srnjaka

Pitanje je sta mu znaci "200 metara ravno", i da li time opisuje ono sto se na engleskom zove "point blank range".
Razlika izmedju gornjeg apexa putanje, i donje tocke pogotka na nekoj udaljenosti je "point blank range".
Samo stavis koncanicu na centar do neke udaljenosti, i pogodit ces u plus ili minus centimetara, koliko ti je dovoljno da pokrijes vitalnu zonu divljaci.

Dat cu dva primjera.
Svi znamo da metak pocinje padati cim izadje iz cijevi, medjutim: vecina kalibara 7-8 mm, kad je puska upucana na 50 m, pogadja istu nulu i na 100. Ja osobno to percepiram kao "ravnu putanju" do 100 m, iako znam da nije.

Drugi primjer:
30-06, upucan na +6 cm, pogadja oko 3 cm na 50 m, + 6 cm na 100 m, i priblizno 0 na 200 metara.
Manje vise je tako, tako je upucana moja 30-06.
Pisem po sjecanju, kako sam testirao na meti i na tim udaljenostima.
Vjerojatno nece ici tocno u decimalu prema pojedinim balistickim tablicama, ali ugrubo je tu negdje.
Za moj pojam, to za srnjaka "leti ravno do 200 m".

Pitao sam AI, kako bi se na hrvatskom rekao "point blank range".


Kaze ovako:

hrvatskom jeziku ne postoji potpuno ustaljen, jednorječni stručni ekvivalent za balistički termin point blank range, pa se u praksi koristi opisni prijevod koji pokušava zadržati izvorno englesko značenje.

Najtočnije rješenje je kombinacija opisnog termina + objašnjenja.

Izvorno značenje (kratko, radi preciznosti)

Point blank range (PBR) =
raspon udaljenosti unutar kojeg strijelac može nišaniti izravno u cilj (u središte cilja), bez korekcije visine nišana, a projektil ostaje unutar zadane vertikalne tolerancije (npr. ±5 cm).

[HUVO]

Evo jedan iz igara:
Sačmarica je letalna samo na daljini od 10-15 metara. Na 20 je već kompletno beskorisna.

[Darko11]

Tetejac probija blok motora.(ni udubinu ne ostavi)
od 9,3 x62 sva divljač pada u vatri.(nije jako velika razlika izmedju njega bilo kog drugog kalibra srednje snage u praksi)
TT vise probija nego 9mm Para ali 9mm PARA ima veliku zaustavnu moć.(tesko je primjetna ikakva razlika u praksi,vrlo mala razlika izmedju dva kalibra i u probojnosti i u zaustavnoj moći)
Ako odmah ne ocistis cijev nakon pucanja ona zahrdja(vec oko 70 godina vecina streljiva nema zivin fulminat u kapisli i cijev ce rijetko imalo zahrdjati i da se ne očisti mjesec dana ili duže,ako se čuva na relativnom suhom mjestu )
Zastavine cijevi hrdjaju ko lude(Iz Zastavinih cjevi se obicno puca vojno jeftino korozvno streljivo ,a cijevi su od normalnog krom molbiden celika i imaju normalnu otpornost na koroziju)
7,65 Škorpion ne probija vojno mokro ćebe(22 lr ga probije kao sir i to presavijena nekoliko puta)
8x57IS je top velike zaustavne moći(prosječan karabinski kalibar srednje snage nimalo poseban po zaustavnoj moći)
Kratke cijevi su neprecizne.(netočno,bar na daljinama ispod 300m)
Sto je uži čok krupna sačma ima uži posip (u praksi je suprotno)
Teška spora zrna razbijaju divljač i prave veliku stetu na mesu(u praksi je suprotno,lagana i brza zrna prave velike podljeve i stetu na mesu divljači)
AK 47 je jako neprecizna puska(prosječno je precizan za jednu jurisnu pusku te generacije)
Sacmarice 12 pri opaljenju imaju jak dubok zvuk(mit iz americkih filmova,naprotiv,zbog niskih tlakova u cijevi dosta pistoljskih kalibara ima prodorniji i dublji zvuk pri opaljenju)
Brza zrna jako probijaju divljač(u praksi je suprotno,sporija zrna više probijaju meso divljači).......itd itd .....to be continued

[HUVO]

Tetejac probija blok motora.(ni udubinu ne ostavi)
od 9,3 x62 sva divljač pada u vatri.(nije jako velika razlika izmedju njega bilo kog drugog kalibra srednje snage u praksi)
TT vise probija nego 9mm Para ali 9mm PARA ima veliku zaustavnu moć.(tesko je primjetna ikakva razlika u praksi,vrlo mala razlika izmedju dva kalibra i u probojnosti i u zaustavnoj moći)
Ako odmah ne ocistis cijev nakon pucanja ona zahrdja(vec oko 70 godina vecina streljiva nema zivin fulminat u kapisli i cijev ce rijetko imalo zahrdjati i da se ne očisti mjesec dana ili duže,ako se čuva na relativnom suhom mjestu )
Zastavine cijevi hrdjaju ko lude(Iz Zastavinih cjevi se obicno puca vojno jeftino korozvno streljivo ,a cijevi su od normalnog krom molbiden celika i imaju normalnu otpornost na koroziju)
7,65 Škorpion ne probija vojno mokro ćebe(22 lr ga probije kao sir i to presavijena nekoliko puta)
8x57IS je top velike zaustavne moći(prosječan karabinski kalibar srednje snage nimalo poseban po zaustavnoj moći)
Kratke cijevi su neprecizne.(netočno,bar na daljinama ispod 300m)
Sto je uži čok krupna sačma ima uži posip (u praksi je suprotno)
Teška spora zrna razbijaju divljač i prave veliku stetu na mesu(u praksi je suprotno,lagana i brza zrna prave velike podljeve i stetu na mesu divljači)
AK 47 je jako neprecizna puska(prosječno je precizan za jednu jurisnu pusku te generacije)
Sacmarice 12 pri opaljenju imaju jak dubok zvuk(mit iz americkih filmova,naprotiv,zbog niskih tlakova u cijevi dosta pistoljskih kalibara ima prodorniji i dublji zvuk pri opaljenju)
Brza zrna jako probijaju divljač(u praksi je suprotno,sporija zrna više probijaju meso divljači).......itd itd .....to be continued

Super komentar, hvala na tome.

Usput, ovo o tome da je AK-47 jako neprecizna: Naravno da nije nimalo točno. Ali argument je nastao tako da se AK-47 uspoređivalo s direktnim "rivalom" AR-15/M16 koji je zbog manjeg, bržeg i aerodinamičnijeg zrna od 5.56x45 precizniji na velikim udaljenostima. Naročito u rafalnoj paljbi gdje je 5.56 puno kontrolabilniji. Iz toga su onda ljudi počeli uveličavati.

[IB43]

Nije samo kalibar. A zaista igra ulogu. U pitanju je druga filozofija i konstrukcija. AK-47 ima dugi masivni klip koji ga čini izrazito pouzdanim ali se žrtvuje preciznost. Klip stvara momemt gore kod trzaja. Konstrukcija puške pod tlakom savija cijev dolje. Ovo ga neminovno radi manje preciznim.

AR koristi plinove na zatvaraču. Ovo za rezultat ima ravniji trzaj i bolju preciznost ali smanjuje pouzdanost.

Dvije različite filozofije, svaka prilagođena doktrini korisnika. Obje imaju pluseve i minuse, a niti jedna nije inherentno bolja. Samo su različite i optimizirane za različite doktrine.

Koliko je AK-47 precizan? U vojsci sam sa njime držao nekih <10cm na 100m sa 6 metaka. A na 400m padajuće mete bih uspijevao držati kratki rafal (3 metka) grupirano. To nije neprecizno za vojnu upotrebu. Ali nije baš ni precizno prema ostalome modernom oružju. Nije neprecizan, nego je manje precizan od......

Kalibar pojačava tu razliku sa daljinom. 5.45x39 je smanjio razliku ali i dalje ostaje konstrukcijski limit.

Na ovome videu se vidi u čemu je problem.

https://youtu.be/55Rt3l5CZKI?si=6OrNtp3D_xquCxcs

[HUVO]

Nije samo kalibar. A zaista igra ulogu. U pitanju je druga filozofija i konstrukcija. AK-47 ima dugi masivni klip koji ga čini izrazito pouzdanim ali se žrtvuje preciznost. Klip stvara momemt gore kod trzaja. Konstrukcija puške pod tlakom savija cijev dolje. Ovo ga neminovno radi manje preciznim.

AR koristi plinove na zatvaraču. Ovo za rezultat ima ravniji trzaj i bolju preciznost ali smanjuje pouzdanost.

Dvije različite filozofije, svaka prilagođena doktrini korisnika. Obje imaju pluseve i minuse, a niti jedna nije inherentno bolja. Samo su različite i optimizirane za različite doktrine.

Koliko je AK-47 precizan? U vojsci sam sa njime držao nekih <10cm na 100m sa 6 metaka. A na 400m padajuće mete bih uspijevao držati kratki rafal (3 metka) grupirano. To nije neprecizno za vojnu upotrebu. Ali nije baš ni precizno prema ostalome modernom oružju. Nije neprecizan, nego je manje precizan od......

Kalibar pojačava tu razliku sa daljinom. 5.45x39 je smanjio razliku ali i dalje ostaje konstrukcijski limit.

Na ovome videu se vidi u čemu je problem.

https://youtu.be/55Rt3l5CZKI?si=6OrNtp3D_xquCxcs

Točno!

U videu na kojem trenutno radim su uglavnom objašnjene razvojne filozofije i njihove razlike u praksi i kome su namijenjene. Izbor kalibra je element koji uglavnom prati razvojnu filozofiju puške. Da sada ne odajem previše:

AK-47: Sirovina - narodna puška koja je jednostavna i svatko ju može koristiti uz minimalnu obuku. Što se točno uklapalo u tadašnji komunistički narativ.
AR-15/M16: Precizan alat namijenjen profesionalnim vojnicima koji imaju obuku i logistiku.

[IB43]

U kratko, obje su ogledalo doktrina a ne tehničke izvrsnosti. Sa ekstremima u prednostima i slabostima.

Dobro bi bilo napomenuti da postoje i druge platforme. Manje razvikane i sa manje medijske pažnje ali tehnički bolje. Npr. Short-stroke piston koji uzima najbolje iz obje a odbacuje slabosti. Danas je to vodeća i najraširenija platforma. Ako se ograničimo na vojske koje ulažu u modernizaciju.

Dobra tema bi bila i što je to snajper. Često se poistovjećuje sa optičkim ciljnikom. Pa se svaka puška sa optičkim ciljnikom ili sam ciljnik naziva snajperom a osoba snajperistom. Obični stereotip.

Ne, nije puška, nije ni ciljnik. Nego je vojna specijalnost.
Snajperska puška je ona koju taj specijalist koristi. Postoji i designated marksman što nije isto što i snajper.
Nije puška sa optičkim ciljnikom snajper niti su sve precizne.
Simo Häyhä je koristio Mosin-Nagant i mehanički ciljnik. Totalno suprotno od stereotipa.
Lovci koriste puške sa optičkim ciljnikom. Niti su to snajperi niti oni snajperisti.

[HUVO]

U kratko, obje su ogledalo doktrina a ne tehničke izvrsnosti. Sa ekstremima u prednostima i slabostima.

Dobro bi bilo napomenuti da postoje i druge platforme. Manje razvikane i sa manje medijske pažnje ali tehnički bolje. Npr. Short-stroke piston koji uzima najbolje iz obje a odbacuje slabosti. Danas je to vodeća i najraširenija platforma. Ako se ograničimo na vojske koje ulažu u modernizaciju.

Dobra tema bi bila i što je to snajper. Često se poistovjećuje sa optičkim ciljnikom. Pa se svaka puška sa optičkim ciljnikom ili sam ciljnik naziva snajperom a osoba snajperistom. Obični stereotip.

Ne, nije puška, nije ni ciljnik. Nego je vojna specijalnost.
Snajperska puška je ona koju taj specijalist koristi. Postoji i designated marksman što nije isto što i snajper.
Nije puška sa optičkim ciljnikom snajper niti su sve precizne.
Simo Häyhä je koristio Mosin-Nagant i mehanički ciljnik. Totalno suprotno od stereotipa.
Lovci koriste puške sa optičkim ciljnikom. Niti su to snajperi niti oni snajperisti.

Hah, to sa sniperom se ne bih ni sjetio. Odlična ideja!

[Darko11]

U kratko, obje su ogledalo doktrina a ne tehničke izvrsnosti. Sa ekstremima u prednostima i slabostima.

Dobro bi bilo napomenuti da postoje i druge platforme. Manje razvikane i sa manje medijske pažnje ali tehnički bolje. Npr. Short-stroke piston koji uzima najbolje iz obje a odbacuje slabosti. Danas je to vodeća i najraširenija platforma. Ako se ograničimo na vojske koje ulažu u modernizaciju.

Dobra tema bi bila i što je to snajper. Često se poistovjećuje sa optičkim ciljnikom. Pa se svaka puška sa optičkim ciljnikom ili sam ciljnik naziva snajperom a osoba snajperistom. Obični stereotip.

Ne, nije puška, nije ni ciljnik. Nego je vojna specijalnost.
Snajperska puška je ona koju taj specijalist koristi. Postoji i designated marksman što nije isto što i snajper.
Nije puška sa optičkim ciljnikom snajper niti su sve precizne.
Simo Häyhä je koristio Mosin-Nagant i mehanički ciljnik. Totalno suprotno od stereotipa.
Lovci koriste puške sa optičkim ciljnikom. Niti su to snajperi niti oni snajperisti.

Tocno,samo da dodam.Rijec snajper u prevodu znaci šljukar.Englezi su lovili sljuke u Indiji dok je bila njihova kolonija i najuspijesni lovci stirijelci su nazivani snipe,sniperi,snajperisti.....sljukari.Sljuka je ptica koju je tesko pogoditi u lovu zbog njenog specificnog leta.Poslije je taj termin usvojen u vojsku kao naziv za posebno preciznog strijelca sa puskom.

Takodjer zbog ovog se sjetih jos jednog mita vezanog uz Indiju a to je DUM-DUM metak.Vecina ljudi misli da je to metak punjen eksplozivnom smjesom.Dumdum-metak je puščano zrno kojemu je vrh pljosnat i širi se u predmetu u koji udara.Dakle u tu kategoriju spadaju sva ekspandirajuća lovacka zrna i sva zrna koja nisu FMJ sa punom kosuljicom. Ime je dobio po indijskom gradu Dum-Dum, blizu Kalkute, gde se najprije za Engleze izradjivao takav metak. Posije je Haskom konvencijom zabranjena upotreba takvog metka u ratne svrhe zbog strahovitih rana koje pravi u tkivu(dozvoljen je samo FMJ).Te rane nastaju zbog velike ekspanzije i brzine metka u tkivu a podsjecaju na rane od metaka punjenih eksplozivom.U biti to je klasicni lovacki SP metak.