hr-oruzje.org

Pa gle, spomnuo sam brzinu i tlakove, i njihovom utjecaju obzirom da raspravljamo o nalagama na cijevi kao trenutnoj temi pa je to iz druge perspektive

Kad se smanji volumen cijevi (kao funkcija promjera-kalibra), i poveca volumen plinova (kao funkcija volumena cahure), dobili smo upravo istu tvrdnju. Povecanje brzine i tlakova, znaci vezano za usporedbu 22-250 i 8x57. Znaci tocno govoris.

Sad gdje se trosi vise, na ustima ili lezistu tesko je dokazati. trosi se na oba mjesta, ali po meni iz razlizitih razloga.
Po meni pri lezistu se trosi zbog visokih tlakova i visokih temperatura (trenutno), a pri kraju cijevi zbog kemijskih procesa i naslaga (dugorocno).
trebalo bi mjeriti. S tim da ovo na ustima cijevi, jako ovisi o odrzavanju. to je po meni.

Galvanski procesi, su znanstveno dokazani fakat. Tu nema spora.
kad dodju dva metala, uz malo elektrolita, proces je tu.
koliko to dugorocno utjece na cijev, to je pitanje na koji ja nemam odgovora. ali sam siguran da efekat postoji, i siguran sam da je taj efekat negativan po cijev.

E, i da dodam, pitao sam jednom prilikom jednog renomiranog puskara, moze li se zivotni vijek puske malo produziti kracenjem cijevi kad ona pocne rasipati. odgovor je DA. Naravno, losa usta mogu biti i posljedica nepravilnog ciscenja od naprijed, pa u konacnici tesko je donijeti 100% ispravan zakljucak.

Ovo su nam sve rubna podrucja poznavanja unutarnje balistike, zato i dopustam da nisam u pravu, postoji mogucnost.... A kad se malo zaceprka ispod povrsine, nalaze se argumenti i za jednu i za drugu tezu...

Vjeruj mi da se usta cijevi ne trose pucanjem nego samo mehanicki ostecuju nepaznjom i nepazljivim ciscenjem sa strane usta cievi ili nepazljivim vracanjem sipke za ciscenje iako se cisti od lezista kad se ostecuju i usta i kruna cijevi.Trosenje pucanjem je kad nestaje ozlijeblijenje ispred lezista metka, cesto i u duljini nekoliko centimetara ostaje glatka cijev i vidi se golim okom,i to ide do nekog nivoa kada zrno vise ne nasjeda dobro u pocetak uzlijebljenja i puska pocima rasipati,naravno za onoga ko zeli rupu kroz rupu na 100m rasipanje nastaje vrlo rano.Lovci to obicno ne primjete za svog zivota,lovacke cijevi traju puno duze i zbog nepostojanja pregrijavanja i zbog manjih zahtjeva za preciznoscu jer kojem lovcu treba grupa od 1 cm na 100m a cijev od 5 cm na 100m je vijecna i moze faliti nekoliko centimetara prelaznog konusa a da grupa bude i dalje 5cm na 100m .
Na slici je oko 2mm erozije prelaznog konusa Zato mnogi strijelci (u USA ne kod nas,kod nas je taj zahvat znanstvena fantastika i mi smo i nasi puskari jos u vremenu kubura)...nakon npr 3-4000 metaka kalibra 308 win ne skracuju usta cijevi, nego sijeku cijev ispred lezista metka i skracivanjem cijevi premoste potroseni dio uzlijebljenja ispred prelaznog konusa i to cesto rade po 2-3 puta na jednoj cijevi, i time puski vrate natjecateljsku preciznost.Trosenje uzlijebljenja ostatka cijevi fakticki nikad nece biti kriticno za preciznost i cijev bi bila vjecna da jednostavno ne izgori onaj dio uzlijebljenja ispred lezista.

Postoje dva razlicita pojma: throat erosion, i muzzle erosion.
Throat erosion je neupitan i neosporan.

Kad smo tu vec zapeli, iako nije tema, dok nas trpe moderatori, trebalo bi analizirati muzzle erosion, kako zasto?

Moja teorija je nestrucno ciscenje a i galvanska korozija svakako kod starih pusaka iz kojih dugo nije pucano plus vlaga je usla i sluzila kao elektrolit a u pravu si da se bakar najvise nakuplja na ustima cijevi.Mozes primjetiti da je muzzle erosion obicno problem kod military surplus pusaka koje po mom misljenju nisu uopce puno pucale samo su jako stare,neodrzavane a vojna praksa je poznata-vise puta ociscena cijev nego je iz nje ispaljeno metaka i to sa usta cijevi.,mozda grijesim.

Darko11 wrote:...Zato mnogi strijelci (u USA ne kod nas,kod nas je taj zahvat znanstvena fantastika i mi smo i nasi puskari jos u vremenu kubura)....

Mozda kod nas je SF, ali vec u susjednoj SLO i AT su ti zahvati na nivou promjene guma na autu, naravno mali problem su puske sa toplo upresanim cijevima koje treba modificirati sa narezivanjem navoja tipa SSG-69, no za sve ostale ovo je postupak koji bi prakticno trebalo na finjaka napraviti na svakoj tvornickoj pusci ako se netko zeli takmiciti.

Ceoni zazor je prvi problem, a drugi je sirina lezista koju proizvodjac napravi da guta sve standardno.....

Čemu taj zahvat na cijevi(skračivanje,ponovna obrada ležišta,...) ,a opet imaš staru cijev koja je ispalila 4000 metaka,šta nije jednostavnije i bolje zamijeniti je novom?

Darko11 wrote:Moja teorija je nestrucno ciscenje a i galvanska korozija svakako kod starih pusaka iz kojih dugo nije pucano plus vlaga je usla i sluzila kao elektrolit a u pravu si da se bakar najvise nakuplja na ustima cijevi.Mozes primjetiti da je muzzle erosion obicno problem kod military surplus pusaka koje po mom misljenju nisu uopce puno pucale samo su jako stare,neodrzavane a vojna praksa je poznata-vise puta ociscena cijev nego je iz nje ispaljeno metaka i to sa usta cijevi.,mozda grijesim.

Dosli smo do koncezusa!

Ovako da javim, ocistio sam cijevi od gloka i siga sa roblom na bazi amonijaka, linije bakra su spale, mada cijevi su unutra sarene da kazem, negdje sjajne a kao da su unutra brunirane mada sig kaze da su tvrdo htomirane.

Bakar smo, dakle, rijesili! Jedna briga manje.

Mene osobno ova slika, kao i ona prije ciscenja slikana iz iste perspektive dovodi do zakljucka da su to samo tragovi alata kod proizvodnje.
Ne bih se ja brinuo oko tog.

Da li je to 226, vojno policijski model? Ako nije neka match varijanta kao x-6, x-5, ili dugacki 210-p, lako moguce da je samo malo grublja zavrsna obrada.

Tako mi djeluje po slikama, s tim da ja ne vidim nekog razloga za brigu!

Slucajno sam naletio, na neki kratki clanak o cijevi i naslagama... simpaticno, jer se spominje galvanski proces koji se ne spominje cesto.
kog zanima....
http://rodandgun.netfirms.com/article/C ... _Notes.pdf

shakal,izvini ali pretjerano se brines oko tvrdo kromirane cijevi tog Sig-a,cijevi u jednom pistoljskom kalibru i to jos tvrdo kromirane....ta stvar je vjecna.Cim u njoj sagore prve doze baruta ona vise nikad nece biti bas sjajna kao da je sad sa proizvodne trake ali i netreba biti, isto kao sto tava nikad nece biti bas kao nova nakon prvih omleta, ni gume od auta nakon sto predju prvi 1 km pa zamisli da ih pregledas lupom,sigurno vec nakon kilometar ne izgledaju kao nove ,ali to ne znaci da nece biti dobre za 50 000km.Pucaj iz te cijevi dok si ziv ,ako joj sto bude prije nego umres,ako pokaze i najmanje sirenje grupe pogodaka, doniraj je meni

Darko11 wrote:.Pucaj iz te cijevi dok si ziv ,ako joj sto bude prije nego umres,ako pokaze i najmanje sirenje grupe pogodaka, doniraj je meni

Oglas za donaciju vec vidim da bi bio ovakav: "A poor old reliable and well nurished Sig barrel, looking for loving home..."

jolly wrote:

Darko11 wrote:.Pucaj iz te cijevi dok si ziv ,ako joj sto bude prije nego umres,ako pokaze i najmanje sirenje grupe pogodaka, doniraj je meni

Oglas za donaciju vec vidim da bi bio ovakav: "A poor old reliable and well nurished Sig barrel, looking for loving home..."

Sve tvrdo kromirane cijevi u pistoljskim i sacmenim kalibrima koje pucanjem za svog zivota uspijete dokrajciti,ukljuceno i ne ciscenje nikad uz pucanje onoliko streljiva koliko imate para i vremena u svom zivotu,dajte meni.Dolazim po njih besplatno

Darko11 wrote: Sve tvrdo kromirane cijevi u pistoljskim i sacmenim kalibrima ......

Reci mi koliko istine ima u toj famoznoj " TVRDO KROMIRANE " taj postupak je izrazito zajeban i kada se radi na glatkim povrsinama a kamoli na necemu uzljebljenom, za glatke cijeve jos OK, no za sve ove druge mislim da je to vise marketing nego stvarnos, mozda nisam u pravu ali....

lex-lutor wrote:

Darko11 wrote: Sve tvrdo kromirane cijevi u pistoljskim i sacmenim kalibrima ......

Reci mi koliko istine ima u toj famoznoj " TVRDO KROMIRANE " taj postupak je izrazito zajeban i kada se radi na glatkim povrsinama a kamoli na necemu uzljebljenom, za glatke cijeve jos OK, no za sve ove druge mislim da je to vise marketing nego stvarnos, mozda nisam u pravu ali....

Mozda nisi u pravu,ali tesko je provjerovati da inzinjeri Heklera,Colta....nisu u pravu sto tvrdo kromiraju unutrasnjost cijevi svojih jurisnih pusaka M4 i G36 i mitraljeza sa naglaskom na dosta sporije habanje cijevi, a ne samo antikorozivnu zastitu.Cak i Juga je od svog vojnom naoruzanja jedino kromirala cijev puskomitraljeza 84ke,ne zbog antikorozivne zastite, a to su radili i Nijemci na pojedinim cijevima za mitraljeze MG42 i Rusi na svojim SG 43.......dakle kromiraju se cijevi automatskog oruzja u snaznim puscanim kalibrima zbog pojacane otpornosti tih cijevi na trosenje a izlozene su ekstremnim opterecenjima.Vjerovatno nije marketing jer je krom dosta tvrdji i od naj kvalitetnijeg kovanog celika.Naravno uvjet je da je to sve dobro odradjeno.Po nekim sluzbenim testovima jurisne puske sa kromiranim cijevima u kalibru 5,56 drze istu grupu pogodaka preko 20 000 metaka.Izmedju ostalih i Srbijanska Zastava M21 sa kromiranom cijevi,testni model je imao savrsenu grupu preko 22 000 metaka,dalje nisam pratio.Americki civili tvrde da kromirane cijevi AR 15 ki izdrze dvostruko veci broj metaka od obicnih cijevi na istim puskama.Ako je tome vjerovati zamisli takvu cijev u pistoljskom kalibru pa jos i ne korodira.Treba biti umjetnik da je dokrajcis

Definitivno je to prava opcija po svemu sto se moze zamisliti, volio bih to vidjeti u zivo jer ta cijev mora biti kao ogledalo, a u ormaru bi jos bolje sjela

Ma da!
Kakva je to cijev koja ne pohrđa, ako je ne očistiš?
Štetno utječe na navike strijelaca, jer onda ne dobije pažnju koju zaslužuje, a i to je dio pucačkog rituala.
Kad znaš da ti ako ne očistiš pušku ili pištolj, nakon par dana cijev bude izgledala kao groblje, vrlo ćeš teško propustiti čišćenje. Onako podsvjesno.
Pozdrav svima!

John Krieger o ciscenju cijevi,,break in procesu,zivotnom vijeku........vrlo poucno


https://www.youtube.com/watch?v=3d0-FOE ... ture=share

Veliki strucnjak


Takodjer potvrdjuje ono sto i ja uvjek pisem,ni sa ciscenjem cijevi ne treba pretjerivati ako se puca nekorozivna municija,pretjerano ciscenje samo moze ostetiti cijev a nema svrhu.Posebno ne cijevi malokalibarke koje su zbog lubriciranih zrna i nakon pucanja nauljene a s obzirom na danasnje kapisle bez zive ni ostalim cijevima nece biti nista ako se ne ciste par mjeseci .Ja cak i kada je ocistim nijednu cijev ne uljim,nema potrebe, nego je drzim suhu u suhoj prostoriji, i nikad mi nijedna nije uhvatila koroziju.Jedino kad iz neke cijevi nebih namjervao pucati dulje od godinu dana nauljio bih je iznutra,kromiranu cak ni tada. Izuzetak je pucanje crnog baruta i stare vojne korozivne municije.


Zanimljivo je i ono sto prica o trosenju cijevi a i o tome smo pisali.

Cijev se ne trosi mehanickim habanjem trenja izmedju zrna i zlijebova.Pucanjem se spali prelazni konus,(pocetak ozlijebljenja ispred lezista metka) zbog vrelih plinova ,a ne trose se zlijebovi i usta cijevi.Sto vise baruta sagorjevamo u uzoj cijevi(manjeg kalibra),brzina i temperature barutnih plinova koji udaraju taj pocetak uzljiebljenja su vece i prelazni konus cijevi u tom kalibru se brze trosi,prelazni konus bude spaljen i zrno ne nasjeda u os sa cijevi.Npr cijev u kalibru 7mm rem mag ili 243 win ima vrlo kratak zivotni vijek,308 win ili 30-06 nekoliko puta duzi, a 45-70 ili neka pistoljska, a da ne govorim sacmena cijev, je fakticni vjecna.Prelazni konus takodjer brze spaljuju kalibri koji imaju puno baruta,mal kalibar ali i kratak vrat cahure i ugao ramena cahure kao 243 win jer se barut usmjerava na zidove prelaznog konusa .

Bravo Darko!