hr-oruzje.org

Da se vratim na temu.
Za opasnu divljac Afrike izvukao sam neku listu prihvatljivih kalibara.
Od toga bi za Evropski lov bili adekvatni, ili cak popularni - 9.3x62, 9.3x64, 9.3x74R, 375 H&H.

Jedini razlog zasto grupa njemackih kalibara (9.3) nije danas standard za opasnu divljac Afrike - a za to su izmisljeni - je taj sto je Njemacka nakon prvog sv. rata izgubila kolonije, pa je utjecaj njemackog puskarstva bio znacajno smanjen. A sukladno tome, uspostavio se engleski standard.

Za sve ove kalibre znacajno je jak, izuzetno jak, ili nepodnosljivo jak trzaj, i nabavka puske u nekom od tih kalibara mora biti dobro promisljen potez - iskusnog lovca.

Inace kalibre za africku opasnu divljac, moze se podijeliti na:

1) Lovni kalibri za opasnu divljac - oni koji su dovoljno adekvatni, ili po loklanom zakonu minimalni za lov opasne divljaci u Africi.
Ovi su ujedno i adekvatni za lov evropske divljaci.
9.3x62, 9.3x64, 9.3x75R, 375 H&H, a mozda i 458 win mag (9.3 je u nekim zemljama dozvoljen za bivola, dok je u drugim zakonski minimum 375)
Medjutim, smatra se da nisu dovoljno jaki da zaustave opasnu divljac u napadu.


2) Zaustavni kalibri - oni koji imaju vecu energiju i smatraju se mocnim kalibrima sa dovoljnom zaustavnoj moci, da zaustave opasnu divljac u napadu.
U pravilu to kalibri iznad promjera .400. (taylor knock out value - https://en.wikipedia.org/wiki/Taylor_knock-out_factor )

Za sad stavljam neku svoju listu onog sto postoji, a kad ulovim vremena, napisat cu komentare.
Ali iz same liste bit ce vidljivo, da je samo onih 4 tropska kalibra adekvatno za evropski lov, dok su drugi zaista prejaki.

Grupa 9.3 mm
9.3x62
9.3x64
9.3x74R

Grupa 375 (9.5 mm)
376 Steyr,
.375 Flanged Magnum,
.375 H&H,
.375 Ruger, .
375 Weatherby Magnum,
.375 Remington Ultra Magnum, .
378 Weatherby Magnum.

Grupa 416 (10.5 mm na gore)
400 H&H
404 jeffery
425 wesltey richards
416 Rigby
416 taylor
416 hoffman
416 remington magnum
416 weatherby mag
416 rimmed
416 ruger

Grupa 458 ( oko 11.5 mm na gore)
458 win mag
450 3-1/4" Nitro Express
458 lott
450 Rigby
460 weatherby mag
465 H&H
450/400 – 3’’
450 NE -3.25
470 NE
476 NE
500/416 NE

Grupa 500 I iznad (12 mm I iznad)
416/500
.500 Jeffery
505 Gibbs
500 NE
577 NE
577 t-rex
585 Nyati
600 NE
600 overkill
700 NE

Najpopolarniji od svih prethodno navedenih, a na osnovu trenutne ponude novih pusaka u ducanima ili puskarskim radionicama (Rigby, WR, H&H, HEym, Kreighoff):

9.3x62
9.3x64
9.3x74R
.375 H&H Mag.
.450/.400 N.E.
.500/.416 N.E. (3-1/4")
.470 N.E
.500 N.E (3')
375 H&H Flanged Mag,
416 Rigby,
416/500 NE,
450/400 NE 3",
450 NE 3.25’’,
577 NE,

Koji izabrati kalibar da bude za Afriku i domaci lov?
9.3x62, 9.3x64, 9.3x74R, 375 H&H.
Dodje se uvjek na ova 4:
3 karabinska i jedan za expresicu, a 375 pokriva sve - prema zakonskim uvjetima lovnih zemalja, dok 9.3 samo djelomicno.

Za lov stepske divljaci Afrike (plains game), ili uobicajene evropske, svi kalibri na nivou 30-06, 300 win mag, 338 win mag su zadovoljavajuci.

Na prethodno bi valjalo jos jednu stavku napomenuti.


POPULARNOST I PONUDA NA TRZISTU - NABAVKA MUNICIJE ZA VELIKE KALIBRE.

70 tih i 8o- desetih godina proslog stoljeca, Africki lov bio je u krizi, i u padu. Ratovalo se po Angoli, Mosambique, Zimbabwe, i kojekuda.
Municije za teske kalibre tad niko nije proizvodio, jer je i potraznja bila mala.

I jedni kalibri u to doba u ponudi bili su za streljivo 9.3, 375 H&H, i 458 Win mag. (Thanks to winchester company i njihovoj popularnoj m70 puski, odnosno zastavi i puskama CZ iz ceske)

90 tih godina, ratovi po Africi se smiruju - barem u danasnjim lovnim zemljama, i ponovo ozivljava safari industrija, i s vremenom od 90tih nadalje - pojedine tvornice ozviljavaju prozivodnju streljiva za velike kalibre.

Danas u Svijetu situacija s ponudom streljiva je zadovoljavajuca, safari lov je sve popularniji, a bivol je najpopularnija africka opasna divljac za lov (ujedno i najjeftinija, i koja nije pod cites listama)

Po Americi i nekoliko evropskih lovnih centara streljiva ima u maloprodaji.
Kod nas u HR, koji smo na svjestkoj i evropskoj lovnoj periferiji ponuda streljiva je skromna, i bazira se na ovih nekoliko:
9.3 (x62, x74R) i 375 H&H, i 458 win mag sporadicno. (I to uglavnom soft point zrna)
I za njih je relativno je solidna ponuda, ako ne po izboru zrna i proizvodjaca, onda bar po nekakvoj prisutnosti u trgovinama.

Za sve ostalo, ali bas ama za sve ostalo, jedini lijek je reloading ili madjionicarski trikovi nabavke iz drugih zemalja.

Za teske tropske kalibre, svega nekoliko proizvodjaca u svijetu radi municiju, a to su - Hornady, Norma - PH line, Kynoch, i Federal koji je uskocio u trku sa Hornadijem

http://www.kynochammunition.co.uk/
https://www.norma-ammunition.com/en-gb/ ... african-ph
https://www.hornady.com/ammunition/dang ... -series#!/
https://www.federalpremium.com/rifle/premium-safari/
To bi bilo to.

i od toga svega se skromno do nista ne uvozi kod nas.

Ostali proizvodjaci od municije za velike tropske kalibre nude samo ponesto.
PPU: 9.3 i 375 HH (sto je zapravo cudno, jer bi mogli ponuditi i 458 wm, obzirom da zastava radi pusku i u 458 wm kalibru)
Sellier & Bellot: samo 9.3
RWS: 375 H&H i (zanimljivo) stari zaboravljeni diskutabilni - 10.3x68 (vjerojatno iz tradicionalno sentimentalnih razloga)
Sako: 9.3, 375 H&H, 416 Rigby, 450 Rigby, 500 jeffery (sako ovo nudi, naravo, jer ima pusku Sako 85 safari upravo u tim kalibrima u magnum akciji)
Lapua. 9.3x62 (skromno)
Geco: 9.3
Winchester ammo: nista
Fiochi: nista
Remington: Nista (ne cudi, jer su tek digli proizvodnju streljiva nakon bankrota)

Dakle, za 9.3 i 375 H&H daleko vise proizvodjaca, i ponuda po trgovinama je stabilna.
458 win mag, po ponudi streljiva u lokalnim trgovinama u HR je marginalan. ima ga, ali rijetko. O nekom izboru ne treba ni pricati.

Dakle, i po ovom faktoru popularnosti, opet se vrtimo oko 9.3 i 375 H&H, za domaci lov u takvim kalibrima

SPCE za manje svinje u gustisu odlican.Za vece primjerke divljaci na otvoreneom los.Za razliku od PPU submoa precizan.
Od tog krvarenja iz ulazne rane nema nista u praksi.Ni ne vidis gdje je ulazna rupa.

Da napomenem.Taylor knock down faktor je obicna glupost i mit koji nema uporiste u fizici.Izmjenjena formula za energiju zrna u kojoj se masa ne mnozi sa brzinom zrna na kvadrat, nego samo sa brzinom zrna sto je netocno i u praksi ne daje nista.
U praksi brzina zrna ima puno vecu vaznost pa se mnozi sa brzinom na kvadrat.Po ovoj formuli bi 45 acp imao faktor 10 a 223 faktor 5 ,sto je cisti nonsens.

Ne postoji ni jedna matematicka formula koja moze prikazati djelovanje zrna na meti. A to znaci da za sad ni fizika nema odgovor na ovo pitanje o efektivnosti zrna na divljac.
taylor knock out factor, je solidan pokusaj da se nesto prikaze matematicki, i po meni ima osnove.
Taylor knot out value je indikacija efektivnosti zrna, ali ne i definicija. I TO NAJBOLJA POSTOJECA INDIKACIJA KOJU MOZEMO KORISTITI

Ne postoji formula za izracun prijenosa energije, nit za izracun probojnosti zrna.

Druge indicirajuce vrijednosti u terminalnoj balistici su:

- Masa zrna - masa je poznata, ali nije apsolutni faktor. (sto veca, to bolja? Ali smanjuje brzinu, a opet i brzina se gleda sto veca to bolja, barem po weatherbyiju)

- Energija zrna - poznata i izracuna se, ali nije apsolutni faktor (sto veca, to bolja, ali prijenos energije nije isti za fmj ili ekspandirajuce zrno)

- Brzina zrna, poznata ali nije apsolutni faktor efektivnosti. (sto veca to bolja, da li bolje prenosi energiju, ili shokira - weatherby teorija? Slonovi ne padaju u vatri od shoka zbog brzine zrna.

- Probojnost zrna, dobija se empirijski. na pr na gelu, ali se ne racuna formulom. (sto veca to bolja, ali opet FMJ probija, ali prenosi malo energije?)

- Frontalna povrsina zrna, poznata, ali nije apsolutni faktor (sto veca, bolji prijenos energije, ali sto veca povrsina, manja probojnost)

- sectional density, poznata, izracuna ,se ali nije apsolutni faktor. (veci SD, veca probojnost - ali kako onda ide sa prijenosom energije?)

- Oblik zrna, kod neekspandirajuceg zrna - efekat oblika se ne racuna, ali se gleda empirijski, nema formule za efekat, i nije apsolutni faktor. Oblici zrna: tupi, meplat, siljati, gljiva, kugla? kako staviti to u formulu?

- Ekspanzija zrna, takodjer nije apsoultni faktor, ali je inidkativna, a sam efekat u ovisnosti o zeljenom ucinku moze biti pozitivan ili negativan. (veca ekspanizja manja probojnost, bolji prijenos energije?)

Konacno:
Terminalna balistika, o kojoj raspravljamo NIJE ZNANOST.
Ni jedna definicija terminalne balistike ne ukljucuje rijec znanost, i prema tome ne mozes postaviti znanstvene formule bilo matematicke ili fizikalne koje bi u potpusnosti objasnile ili predvidjele ponasanje zrna na cilju.

Znanost ukljucuje znanstveni pokus i dokaz, koji se svaki put moze reproducirati, a racunati efekat napraviti potpuno predvidljivim,.

Ovako, svi koji se ozbiljno bave terminalnom balistikom nastoje sloziti parametre u neku formulu koja bi mogla INDICIRATI efekat zrna na cilju. taylor je to najbolje poslozio - EMPIRIJSKI.
(Jer znanost nema odgovora na to)

Dakle, taylorovo nije znanost, ali je najbolji poznati pokusaj da se nesto prikaze matematicki i po mojoj procjeni je vrlo realno.


Sve definicije terminalne balistike vrlo pazljivo izbjegavaju rijec "znanost", a najcesce se koristi rijec "studija: "terminalna balistka je "studija"koja proucava.....

https://www.lexico.com/definition/terminal_ballistics
https://www.britannica.com/science/terminal-ballistics"
https://medical-dictionary.thefreedicti ... ballistics

Nasuprot tome - Vanjska balistika, moze se uglaviti u znanstvene definicije i matematiku, i prilicno je egzaktna jer se let zrna moze svaki put izracunati sa visokim stupnjem preciznosti, jer su svi vanjski faktori poznati i moguce ih je definirati matematicki.

Unutarnja balistika, ovo ne moze (za sad ) rjesiti formulom.
Najbolje sto postoji je Taylorova emprijska formula. znanost nema odgovora na ovo.

Taylor knot out value nema osnove jer se u formuli moralo poci od kvadrata brzine.Samim tim je umanjio polaznu energiju a ne KO faktor ,nego polaznu energiju svim kalibrima sa lakim zrnima i velikim cahurama i energijom.Dake formula je postavljena od pogresne permise.
Al ok,nebih dalje spamao temu.Ko hoce neka uzme tu formulu za relevantnu,ja ne.Takvo i jest misljenje u javnosti o toj formuli .

A gle.
Sve sto trebas je slijedece:

Srusiti sa razlicitim kalibrima preko 1000 slonova, 2000 bivola, nekoliko stotina lavova i leoparda usput. Stepske divljaci x 5, od ovog broja
Nakon tog, treba na osnovu tih opazanja, posloziti nekakvu matematicku formulu uzimajuci poznate parametre svakog kalibra, da bi matematicki rezultat korespondirao sa opazanjima na terenu.
Jednostavno ko pasulj, ajde sad izvedi neku bolju formulu od tog.

Kvadrat brzine? Sta je kvadrat brzine? (u situaciji gdje do danas ne postoji formula koja definira terminalnu balistiku, pa zasto ne uvale taj kvadrat brzione ti fizicari u neku formulu, da konacno percepiramo efektivnost metka?)

Ili uzorak od odstreljnih nekoliko hiljada grla najteze divljaci na svijetu, ipak nesto vrijedi?

Ja tvrdim, od te formule nema danas nista bolje.
Kvadrat brzine?
Ajoj, dobro si me nasmijao!

Dakle, u ovoj prici stvar je da se gubi iskustvo pojedinca, i svi u ovu pricu ulaze sa vrlo limitiranim iskustvom.

Jedan metak 700 NE kosta 100 USD
Jedna Rigby Rising Bite, kosta 140.000 funti.
Holland and Holland karabin, 50.000 funti
taylor je koristio najkvalitetnije puske svog doba, u svim modernim kalibrima. U svim!
Vrijednost njegovog oruzja u danasnje vrijeme nemoguce je izracunati. Financirao se od prodaje slonovace, umro je u siromastini.

Danas:
Jedan trofjeni slon sa cites papirima za izvoz trofeja kosta ne manje od 50.000 USD.
1000 trofejnih slova u legalnom odstrelu vrijedi: 50 miliona dolara.
1000 tuskless elephant u odstrelu vrijedi: 10 miliona dolara.
1000 bivola, u legalnom odstrelu dodje: 10 miliona dolara
1000 zenki bivola, u legalnom odstrelu dodje 3 miliona dolara

U danasnjim vrijednostima, u ovim ifinancijskim okvirima vrijedi Taylorovo iskustvo, koje je uspio pretociti u matematicku formu koja daje realsiticki odraz efektivnosti kalibra.

I kad se modernom balisticaru koji prodaje mudrost modernim lovcima na internetu ili publikacijama - pojavi pitanje: jel 477 bolji od 450/400, ili od 577 NE,
a taj moderni balisticar jedva da ima odstreljana dva bivola, i jednog tuskless elephant, onda prvo sta napravi je da citira Taylora.
Taylor je zato najcitiraniji lovac/balisticar za teske kalibre u svijetu.
Jer niko drugi nikad nije uspio sistematizirati i obraditi opsezno gradivo raspona kalibara, i njihove efektivnosti na najtezoj dviljaci.
(pogledaj prethodno listu kalibara)

I formulu je izveo na osnovu "pokusa" nezamislivo velikog uzorka, na nacin da mu formula da realisitcan rezultat, prema opazanjima na terenu.

A, ti kazes, on bio pizda, nema kvadrata brzine!
pa stvarno je blesav! ja bih mu sad odmah upiso jedinicu iz fizike, i poslao bih ga na produznu!

Cekaj kolega smanji ribu malo

Fizikalna formula za izracunavanje ENERGIJE zrna je masa puta brzina NA KVADRAT, a ne masa puta brzina i to je u sluzbenoj fizici usvojena formula za izracun energije zrna.To je kvadrat brzine. Ovo o cemu ti pricas je predpostavka nekog LOVCA a ne usvojena fizikalna velicina.

Taylor je bio iskusan lovac ali nije inziner,fizika mu ocito nije isla :=)
Taylor knock down faktor je opcepoznato ismijana formula od mnogih lovaca,pisaca i strijelaca i opcenito lovacke populacije .Formula koja slavi promjer zrna i masu, ali malo pretjerano.
Formula je U PRAKSI dokazano pogresna
Zelis li me uvjeriti da je 12 ga kugla 13 puta uboitija od 223, i nekoliko puta od 308 i 8x57???
Hvala lijepo,odstreljivao sam da kuglom,ja se drzim karabina .

Dakle ko imalo kuzi fiziku jasno je da je formula smijurija koja polazi sa smanjenom energijom zrna brzih laganih kalibara koji ne odgovara sluzbenoj fizikalnoj formuli za izracun energije,i onda vec netocan podatak dalje mnozi u formuli .Formula bi mogla biti ok ako se uzme brzina na kvadrat.Ko ne kuzi ok. .Nije sramota kad ne kuzis.

Znamo formulu za izračun energije,toje to.
Ima ljudi koji ne priznaju npr hidrodinamski šok..?
Osobno mislim da on postoji,ali mora pogodak biti u tkivo bogato vodom(krvi).
Ako nije ,učinak šoka se smanjuje ili ga nema.
E sada, kako će divljač odreagirati na pogodak,tu uvijek może biti različitosti .
Praktično iskustvo je važno,ali različitost je i tamo prisutna.

Darko11 wrote:Cekaj kolega smanji ribu malo

Fizikalna formula za izracunavanje ENERGIJE zrna je masa puta brzina NA KVADRAT, a ne masa puta brzina i to je u sluzbenoj fizici usvojena formula za izracun energije zrna.To je kvadrat brzine.

Da, i? Dobio si energiju, a jedno zrno probija duboko, a drugo manje duboko.

Lagano i brzo zrno, tesko i sporo, i kad imaju istu enrgiju di smo? Obadva su onda jednako efektivna po tebi?
Sta je za tebe energija jedini faktor ucinkovitosti kalibra?

Za terminalnu balistiku, energija je samo jedan od parametara. Ali terminalna balistika nije znanost, jer efekat zrna ne mozes izracunati unaprijed. To je studija.
Matematici i fizici fali jos da se ova problematika matematicki dopuni.

A konstrukcija modernih zrna?
Sve bazirano na testiranju na gelu, dok se dodje do konacne konstrukcije.
matematika nije sve u terminalnoj balistici, samo je jedan od indikativnih parametara.

Sve skupa, kad neko iz teoretske perspekitve ide usporedjivati zrna i kalibre, onda bi trebalo ovako (jer nema bolje)
1. usporediti energiju (veca, bolje)
2. usporediti sectional density (vece bolje)
3. usporediti taylor knock out value (vece bolje)


Ako je sve tri vece, kod usporedbe, vjerojatno je i metak ucinkovitiji
Ako jedan od faktora manji, a drugi veci, sumnja postoji.

U cijeloj prici ne zaboravimo da je 90% uspjesnosti mjesto pogotka, a ni to niko nije uspio uvrstiti u nikakvu formulu.

Ako govorimo u opasnoj divljaci, slon je jedno, lav je drugo (konstrukcije zrna), za prvog je solid, za drugog je soft point, ni to niko nije stavio u matematicku formulu.

Ali je neko jako dobro usporedjivao efikasnost kalibra na uzorku od nekoliko hiljada grla dok se moglo tako loviti.

Sad se prebacimo u moderno doba.

Na prijer, evo bas ti, Darko, skupis 50.000 USD za lov na slona.
Biras kalibar za trofej zivota.
Neces ih uloviti ni 10, ni 20, nego tog jednog. Skup je. A ako ranis, platit ces ga cijelog.

I eto, razmisljas bas iz tradicionalnih razloga o 10.75x68 Mauser. napravljen za to.

S tim danas malo ko, ili niko ne lovi. Energija do 5,500 joula mozda vise.
Energija, zadovoljava. 10.75 frontalna povrsina. (prijenos energije bi morao biti dobar)

Ali.... taylor kaze ovako (sa wiki, doduse, ali imam i knjigu pa mogu poslikati citat)

John "Pondoro" Taylor stated the 10.75×68mm Mauser was undoubtedly one of the most widely used cartridges for hunting in Africa due to its low chamber pressure, the light weight of rifles chambering the cartridge, usually between 7.25–7.5 pounds (3.29–3.40 kg), and the low cost of the early German Mauser rifles. Taylor was very critical of the cartridge due to its poor sectional density and as a result poor penetration. Taylor stated the fully jacketed versions lacked the penetration for frontal headshots on elephant or shoulder shots on buffalo and the expanding bullets were inadequate on lion and eland.

(nezadovoljavajuce za elanda, kojeg danas rusi obicni 30-06?)

Bili ga ti uzeo u Afriku? Matematika je zadovoljavajuca.
Energija, sa tom brzinom na kvadrat zadovoljava?
oces ga uzeti? Ako ranis, platiti ces 50.000 usd. kao da si odstrelio. Ali matematika i znanost, sa brzinom na kvadrat, kazu da moze.

Na slici:
Za domacu zadacu, 3. knjiga s desna, procitati za lektiru, pa reci sta ne valja.

Jolly cijenim te kao lovca i znalca i strijelca bez ljutnje,bas te cijenim kao jednog od najjacih i najiskusnijih ljudi vezanih za lov,oruzje,streljasto u hr bez ikakva ulizivanja ,a smatram te i iznimno nacitanim.
Mislim da ti mene nisi razumio.Dakle u formuli je uzet u obzir promjer ,masa zrna i energija zrna.Dio formule koji se odnosi na energiju je netocan jer se energija dobija mnozenjem mase i brzine na kvadrat sto je u Taylorovoj formuli izostavljeno.Da taj kvadrat nije izostavljen u formulu bi uvjek bio uvrsten tocan podatak za energiju zrna koji je samo jedna od stavki bitnih za zaustavnu moc ali nijedan podatak nesmije biti pogresan.
Po mom skromnom misljenju formula bi bila ok i puno realnija sa tim "kvadratom" brzine, jer upravo zbog toga dogadjaju se neke nelogicnosti u praksi.

Naravno cijenim tvoje misljenje da je formula tocna.Ja osobno je ne smatram tocnom kao i dobar dio lovacke populacije na svijetu.
I pohvala za trud i obradu big game kalibara.Citam bez da trepcem.
Oko Taylorove formule se ne slazemo i to je to

Darko11 wrote: Oko Taylorove formule se ne slazemo i to je to

jednostavno pitanje, nadji bolju?!


Hint:
Nema.


Uzmi istu formulu, i usporedi tebi poznate kalibre.
Izvedi zakljucak.

Nije to apsolutna formula, ali ima mu smisla.
Forumula mozda nema kvadrat brzine, ne racuna konstrukciju zrna, nema racunice oko deformacije zrna.
kao ni jedna druga.
Ali je empirijska, i vrlo indikativna.

Kao sto je sve drugo u terminalnoj balistici indikativno, i nije egzaktno.

Nema bolje i nema prave formule za zaustavnu moc to je tocno.
Prigovor na ovu formulu je sto zbog izbacivanja kvadrata brzine formula ode pretjerano u korist mase zrna i promjera, pa tako 45 ACP postaje potentan lovacki kalibar, a 12 ga postaje monstrum za africku divljac u rangu 470 nitro expresa,44 mag ima jednak KO kao 30-06,300 win mag je pogodan eventuano za srndaca a i 8x68S je malo bolji

.To ameri zovu jos Energy Momentum ,nepostojeca fizkalna velicina po kojoj luk i strela maju zaustavnu moc karabina, jer strela je poteska u odnosu na metak.

.Iako generalno i sam vjerujem a i praksa lovaca je pokazala da su za tesku divljac bolji i teski kalibri sa teskim zrnima veceg promjera, ovu formulu opravdano i s razlogom smatram netocnom.

Darko11 wrote:Nema bolje i nema prave formule za zaustavnu moc to je tocno.
.

Uz puno napora dosli smo do necega!

jolly wrote:

Darko11 wrote:Nema bolje i nema prave formule za zaustavnu moc to je tocno.
.

Uz puno napora dosli smo do necega!

Isparavak,nema je.Samo sto se niko normalan nije usudio bubnuti glupost kao Taylor.Proglasavam je najglupljom formulom ikad i svak ozbiljan je ne uzima u obzir.Dakle nemamo formulu

Ali imamo tablicu.
Dakle, evo tablice za TKOF, za uobicajene kalibre koji su nam vecina poznati.
Pa sad nek svak, pogleda, usporedi kalibre koji su mu poznati, i nek izvuce svoje zakljucke.
Meni se cini realisticna.

Mirok wrote:Znamo formulu za izračun energije,toje to.
Ima ljudi koji ne priznaju npr hidrodinamski šok..?
Osobno mislim da on postoji,ali mora pogodak biti u tkivo bogato vodom(krvi).
Ako nije ,učinak šoka se smanjuje ili ga nema.
E sada, kako će divljač odreagirati na pogodak,tu uvijek może biti različitosti .
Praktično iskustvo je važno,ali različitost je i tamo prisutna.

Hidrosok je normalna stvar kod svakog metka samo sto on moze biti ekstreman na 900+ m/s.
Oderi zivotinju ubijenu nozem,zatim oderi zivotinju ubijenu sacmaricom, a zatim oderi zivotinju ubijenu karabinom,i vidi se sto je hidrosok.
Pocrnjelog mesa i popucalih kapilara nema od noza ili od strele vjerovatno iako nisam derao od strele,od sacmarice ima jako malo,uglavnom cista rupa u kalibru ili malo veca.
Vec od relativno sporog 8x57 sve crno oko rupe i popucale male kapilare ,nekad sve od glave do repa se vide pukotine na sitnim kapilarima
.Rupa puno veca od kalbra zrna,razneseni djelovi tijela.
Zasto su popucale kapilare?
Zato sto je nastao tlak u tekucinama u tijelu zbog velike brzine udara zrna u meso, a meso jest voda 70+ procenata.

Slvni domaci jutuber dum dum je to nesto malo pokazao na jednom slasnom butu iz mesare. https://www.youtube.com/watch?v=fjialyBPJXg&t=712s

jolly wrote:Ali imamo tablicu.
Dakle, evo tablice za TKOF, za uobicajene kalibre koji su nam vecina poznati.
Pa sad nek svak, pogleda, usporedi kalibre koji su mu poznati, i nek izvuce svoje zakljucke.
Meni se cini realisticna.

Pregledao ih dosta odavno.Nema tu nista realisticno kao sto napisah neke primjere u svom postu.Znaci potrazi 12 ga,KO oko 70,nisam znao da imam takvu zvijer?Ti na veprove kreni sa 44 mag ja biram 3006.Na toj tablici su isti itd itd.....Hrpa gluposti i smijesna formula.

Darko11 wrote:

Mirok wrote:Znamo formulu za izračun energije,toje to.
Ima ljudi koji ne priznaju npr hidrodinamski šok..?
Osobno mislim da on postoji,ali mora pogodak biti u tkivo bogato vodom(krvi).
Ako nije ,učinak šoka se smanjuje ili ga nema.
E sada, kako će divljač odreagirati na pogodak,tu uvijek może biti različitosti .
Praktično iskustvo je važno,ali različitost je i tamo prisutna.

Hidrosok je normalna stvar kod svakog metka samo sto on moze biti ekstreman na 900+ m/s.
Oderi zivotinju ubijenu nozem,zatim oderi zivotinju ubijenu sacmaricom, a zatim oderi zivotinju ubijenu karabinom,i vidi se sto je hidrosok.
Pocrnjelog mesa i popucalih kapilara nema od noza ili od strele vjerovatno iako nisam derao od strele,od sacmarice ima jako malo,uglavnom cista rupa u kalibru ili malo veca.
Vec od relativno sporog 8x57 sve crno oko rupe i popucale male kapilare ,nekad sve od glave do repa se vide pukotine na sitnim kapilarima
.Rupa puno veca od kalbra zrna,razneseni djelovi tijela.
Zasto su popucale kapilare?
Zato sto je nastao tlak u tekucinama u tijelu zbog velike brzine udara zrna u meso, a meso jest voda 70+ procenata.

Slvni domaci jutuber dum dum je to nesto malo pokazao na jednom slasnom butu iz mesare. https://www.youtube.com/watch?v=fjialyBPJXg&t=712s

Dvojnost oko hidrodinamskoga šoka se provlači obzirom na njegovu ubojitost.

Kao sto si rekao Darko:
Za usporediti brojke i efektivnost izmedju strijele, karabinskog metka, ili kugle iz sacmarice - ne postoji jedinstvena formula.
Moze se gledati i ovako: terminalna balistika iz znanstvene perspektive, je tek u povojima. Nesto tu matematicki jako fali.

Ali ako hoces, brojcanu usporedbu neceg, makar iz iste klase od ovih tri - onda, je to empirijska formula, iz najveceg moguceg realnog uzorka.

Nije to tako blesavo.
Kad mladi lovac kupuje prvu pusku: prvo sta pita jest, koji kalibar i koji metak da uzmem da bude za svinju?
Onda mu stariji lovci nude savjete.
Empirijski. Iskustvo.
Bolje nema.