hr-oruzje.org

Eto, otvaram novu temu, pa da cujem misljenja. Zanima me objasnjenje kolika je uloga velicine kalibra na ostecenje tkiva u "praksi". NAravno, ne raspravljamo o velikim razlikama u kalibru (malokalibarsko spram VK), vec recimo o razlikama 9mm, .38, .40, .45.
Razlika u tim zrnima je znaci u promjeru, i u tezini.
S fizicke strane, ako su dva zrna ispaljena istom snagom, onda ce uze zrno napraviti i uzu "rupu" u tkivu, ali dublju.
Sire zrno ce plice uci u tijelo, ali ce napraviti siru "rupu".
Mislim da ova dubina kojom ulaze sva nabrojana zrna je nebitna, jer sva ta zrna imaju dosta energije da prodru dovoljno duboko da pogode vitalne dijelove, neki organ, arteriju, zivac. Ne vjerujem da se ijedno od ovih zrna zaustavlja na 2 cm od ulaska u tijelo.
Po tome, ostaje da je najbitnija sirina zrna, jer sire zrno naravno da radi vecu rupu, veca ostecenja... E sad, kolika je uloga tih 2mm sire il uze u praksi?

Nema univerzalnog odgovora na tvoje upite i teško je egzaktno odgovoriti. Svako tijelo je različito,
svatko od nas bi se prilikom eventualnog pogotka nekog od navedenog kalibra ponašao drukčije jer smo
drukčije tjelesne građe, drukčijeg psihofizičkog stanja, otpornosti na bol i slično.

Ono što bi ti eventualno moglo pomoći ili pobliže objasniti su testiranja raznog streljiva prikazana kao strijelni
kanali....
Dakle, testiranja se obavljaju na tzv. želatini (smjesa slična građi tijela).
Prilikom pogotka projektila nastaje "trajna" i "privremena" šupljina.
Za uspješno i brzo zaustavljanje protivnika važnija je privremena.
Tip i težina zrna je ono što uvelike doprinosi većem prijenosu energije.
Lakša zrna ponekada su (većinom kod puščanih kalibara) tako izbalansirana
da prilikom većeg otpora tijela ili pogotka u neki tvrdi dio gube stabilnost te
počinju nepravilne rotacije kojom prilikom puno više oštećuju tkivo u koje su
penetrirali.

Ovo je dosta široka tema i kod ove teme nema nikakvih strogih pravila jer svaki hitac,
a i pogodak je različit. Postoje svakojaki slučajevi kada je netko zalego od minimalnog kalibra
i pogotka u nevitalni dio tijela i kada su mnogi preživjeli ponekada i više pogodaka, razornim
kalibrima i u vitalne dijelove tijela.

Naravno ako gledamo statistički - pogoci u vitalne dijelove tijela su smrtonosniji.....ali svako
pravilo ima svoje izuzetke...

KONSTRUKCIJA, TEŽINA I BRZINA ZRNA

Prema knjizi "Wund Ballistics" od J. Bayera, izd. 1962. god. Washigton, projektil od čelika u sfernom obliku,
promjera 3,18 mm, mora imati najmanje brzinu od 52 m/sek (187,2 km/h) da bi probio kožu čovjekovog organizma.

Konstrukcija i brzina zrna odlučujuća je za izazivanje šoka kod pogođene osobe. Praksa je pokazala da zrna sa cjelovitom košuljicom (FMJ i TMJ),
tvrda zrna, u pravilu imaju znatno manje šok djelovanje na pogođenog nego li meki, olovni projektili i projektili sa djelomičnom košuljicom.
Zrna sa konstrukcijom vrha sa što većom čeonom površinom imaju daleko bolje učinke u izazivanju šoka nego li ostali, a pogotovo šiljasti oblici zrna.
Npr. projektil sa šiljastim vrhom predaje tri puta manje energije tkivu nego onaj cilindrični sa ravnim vrhom.

Zrna sa mekanim vrhom, djelomičnom košuljicom, bez košuljice,(SP, JHP i sl) prilikom udara u tkivo,
deformiraju se u smislu povećavanja poprečnog presjeka. Zrno sa prednje strane poprima oblik gljive,
te se tako povećava površina poprečnog presjeka. Površina takvog presjeka zrna može biti i dvostruko veća od njegovog prvobitnog kalibra.

U svezi sa brzinom projektila, različite učinke na tkivu proizvode spori i brzi projektili.

Spori projektili, sa brzinom 270 do 450 m/s, imaju razarajuće djelovanje izraženo je u uskoj zoni uz strijelni kanal.
Spori projektili uglavnom samo gnječe tkiva, smrtni ishod nastupa zbog ozljeđivanja jednog od vitalnih organa,
od iskrvarenja ili kao posljedica komplikacija ozljeđivanja.

Brzi projektili sa brzinama većim od 800 m/s, imaju izrazito hidrodinamičko djelovanje i oštećuju tkiva dosta udaljene od strijelnog kanala.
Promjer privremene šupljine kod pogotka brzim projektilom može biti i do 19,5 cm. Pogodak brzog projektila i u nevitalni dio tijela može
dovesti do smrti, zbog šoka, jer brzi projektili brzo predaju kinetičku energiju tijelu sa posljetkom udarnog podražaja živčanog sustava.

Općenito vrijedi pravilo: što je veća brzina projektila u trenutku dolaska do tijela, to je veća i privremena šupljina.
Kod pogotka sačmenim nabojem nije potrebito da sačma duboko penetrira u tijelo i da tamo ozlijedi važne životne organe,
srce, pluća, jetru i druge organe, nego je dovoljno da se na više mjesta probije koža i potkožno tkivo, pa sa se izazove
mehanizam šoka u kome čovjek trenutačno pada.

To znači da učinak sačmenih kuglica ne ovisi o pogotku jednog jedinog zrna, nego na pogađanju manje ili više širokog snopa sačme.
Taj snop, pogađajući istovremeno više živčanih ogranaka, izaziva smrt šokom, a ne razaranjem tkiva i vitalnih organa poput klasičnog zrna.

KOLIČINA PREDANE ENERGIJE ZRNA TIJELU

Krajnji cilj projektila izbačenog iz cijevi vatrenog oružja je da u dodiru sa ciljem, preda svoju kinetičku energiju
i na taj način izazove određene deformacije na cilju.
Svaki projektil donosi na cilj određenu količinu kinetičke energije, koja ovisi o njegovoj brzini pri udaru u cilj i o masi.
Kinetička energija projektila izračunava se po formuli


gdje je :

Ek - kinetička energija projektila
v - brzina projektila na cilju
m - masa projektila

Jedinica za energiju u međunarodnome sustavu jedinica je 1 Joule (džul).
Ta jedinica za energiju predstavlja rad potreban za savladavanje sile od 1 N (njutn),
odnosno to je sila koja masi od 1 kg daje ubrzanje od 1 m/sek.

Vrijednost kinetičke energije izražava se u džulima (JOUL, skr.J).
1 JOUL = 0,102 kg2.

Energija zrna je čimbenik po kojem se vrši prosudba njegove snage.
Osnovni zadatak zrna je da energiju barutnog punjenja donese do cilja i tamo je u potpunosti preda.
Energija zrna ovisi o promjeru zrna, težini zrna i brzini zrna. Kinetička energija zrna predaje se cilju ili tijelu potpuno ili djelomično.
Ukoliko zrno pogodi tijelo i ostane u njemu, da nema izlazne rane, tada dolazi do potpune predaje energije tijelu,
a ukoliko zrno pogodi tijelo i prođe kroz njega, tada je došlo do djelomične predaje kinetičke energije.
Drži se da je za potpuno onesposobljavanje čovjeka potrebna kinetička energija u trenutku udara cca 150 J.
Za probijanje zaštitnih sredstava, kao što su balistički prsluci ili kacige (zavisno od razine zaštite, potrebna je energija od cca 750 J .
Može se zaključiti da je ukupna kinetička energija potrebna za sigurno onesposobljavaje čovjeka cca 900 J.

Uz ovo stručno predavanje Mrkog, želio bih samo napomenuti nešto u vezi testiranja projektila na balističkoj želatini:

Sve to lijepo izgleda, ali zanemarena je jedna (ili više) važnih pojedinosti: čovjek se ne sastoji od želatinozne mase, nego od kože, mesa, kostiju, žila, mišića, sala, krvnih žila, živaca i još koječega, dakle, to nije jednoliko kao želatina, pa ni dobiveni podaci ne mogu biti potpuno vjerodostojni.

Potpuni isti pogodak, istim kalibrom i u isto mjesto, kod dvije različite osobe može proizvesti potpuno različite učinke, kao što je i Mrki rekao - netko pogine od kalibra 6,35 ispaljenog u trbuh, netko preživi .357 magnum u grudni koš.

Pa naravno, nadam se da je to sa želatinom svima jasno.....
Ispitivanja se provode na takav način jer se sa istom smjesom koliko - toliko
pokušava simulirati sastav tijela.....naravno da to ne može biti isto....

Nekad davno sam gledao na satelitu emisiju u kojoj su streljivo testirali na domačim svinjama
jel imaju tkivo i građu najsličniju ljudima!!

Nešto slično smo komentirali na zračnom oružju - odnos izneđu energije udara zrna o prepreku i impulsa sile koji ovisno o težini zrna (mi smo promatrali diabolu) isto nanosi tijelu (direktno se može povezati sa hidrodinamičkim udarom). Ukratko - veće zrno = veći impuls udara i bolja zaustavna moć. Veća brzina = veća probojnost.

http://forum.hr-oruzje.org/viewtopic.ph ... a&start=60

patch wrote:Nešto slično smo komentirali na zračnom oružju - odnos izneđu energije udara zrna o prepreku i impulsa sile koji ovisno o težini zrna (mi smo promatrali diabolu) isto nanosi tijelu (direktno se može povezati sa hidrodinamičkim udarom). Ukratko - veće zrno = veći impuls udara i bolja zaustavna moć. Veća brzina = veća probojnost.

Blitz
Impuls sile je umnožak mase i brzine projektila, veća masa projektila (tromost!) ima za posljedicu manju brzinu zrna i u vica versa slučaju impuls je jednak. Veća brzina nije garancija veće probojnosti, pri brzinama većim od zvuka probojnost opada stoga jer je apsolutna čvrstoća samo teoretski model.

http://forum.hr-oruzje.org/viewtopic.php?f=14&t=665&st=0&sk=t&sd=a&start=60

Blitz
Jednadžba slobodnog pada je h=v^2/(2*g) prema tome v=sqrt(h*2*g) ili ako imaš početnu brzinu jednadžba glasi v=sqrt(h*2*g)+v; a ne kako si napisao v=sqrt(v+h*2*g)
No zašto je korištena vakuumska jednadžba slobodnog pada za proračun kosog hica ostati će misterij.

JPT wrote: Impuls sile je umnožak mase i brzine projektila, veća masa projektila (tromost!) ima za posljedicu manju brzinu zrna i u vica versa slučaju impuls je jednak. Veća brzina nije garancija veće probojnosti, pri brzinama većim od zvuka probojnost opada stoga jer je apsolutna čvrstoća samo teoretski model.

Nije. Na primjeru sam pokazao da razlika postoji. Istina (govorim za dijabole) razlika je jako mala, ali postoji.

JPT wrote:----v=sqrt(h*2*g)+v; a ne kako si napisao v=sqrt(v+h*2*g)

neće ići... ay pogledaj malo matku...potenciranje je malo iznad zbrajanja i oduzimanja po redoslijedu matematičkih operacija pa se ne može dio pod korjenom tek tako izvaditi i samostalno računati - radi se o korjenu zbroja, ne zbroju korjenova..... ako se piše da je v1^2 = v2^2 + 2*g*h, tada se NE SMIJE pisati drugačije već
v1 = sqrt (v2^2 + 2*g*h)...

JPT wrote:No zašto je korištena vakuumska jednadžba slobodnog pada za proračun kosog hica ostati će misterij.

a korištena je zato što nije bilo podataka o otporu zraka i konkretnom tipu zrna....

Apsolutno se slažem.
koliko sam uspio pratiti (sa Doscovery-ja) - sada navodno prave i nekakve silikonske lutke koje imaju različite "tipove" tkiva.
A želatina predstavlja masu koja ima jednak otpor kretanja kao kroz ljudsko tijelo.

U realnim uvjetima nemoguće je postići niti dva jednaka hitca koji bi se statistički pokazali kao podudarni, a pogotovo u situacijama kao što su ratne. Kod ispitivanja to bi značilo imati jednake komade streljiva i 2 puta dovesti oružje ali i cilj u jednake pozicije prilikom gađanja. Ovo već spada u laboratorijska ispitivanja a ne na ispitivanja u realnim uvjetima. A ratne situacije ne bih komentirao.

Koliko se sjećam, za ubiti čovjeka u ratu, u prosjeku je trebalo nekoliko tisuća komada streljiva, odnosno prevodeći u materijal, nekoliko tona materijala. Nekome se to dogodi nakon prvog opaljenja, a nekome niti nakon rata... po meni, ovo nije za statistike, već graniči sa "nečim višim" nazvali mi to Bogom, energijom ili u što već tko vjeruje (o tome ne bih ipak je to previše osobno) a to se teško može matematički opisati.

Bi li mi netko mogao detaljnije objasniti pojam hidrodinamičkog šoka?

efekt kao kada kamen uleti u vodu - nastaju valovi.
buduci se nase tijelo sastoji od 70% vode, efekt je jasan. znaci udarni val koji se prenosi na okolno tkivo i kostani skelet pri cemu dolazi do nastanka ostecenja...