Spremnici

[Marin223]

Zakon nikad ni nije bio konzistentan i bez gluposti. I ni neće bit s obzirom tko ga uređuje...
Al ne vidim neki problem u ispisivanju tih podataka na papir da kupac ima potvrdu.
Mene više smeta što ne mogu streljivo naručit GLS-om ili kupovat oružje za lov/sport na oružni list.

[Mirok]

Potvrda na kojoj su podatci o kupljenom oružju, marka, model, kalibar, serijski... i kupcu.
MUP-u to treba pretpostavljam zato što inače nebi imali garanciju da si to baš tamo kupio.

Račun je garancija gdje je kupljeno.

Na računu ne piše serijski broj, a niti podatci o kupcu. A i lako ga je krivotvorit.

Sve to može biti na računu.
A za ev krivotvorenje svatko odgovara,ali nisam još čuo za to....

[Marin223]

Sve to može biti na računu.
A za ev krivotvorenje svatko odgovara,ali nisam još čuo za to....

Ne može jer račun ostaje kupcu, a potvrda mora ostat u MUP-u kao dokaz.

[Mirok]

Može ići kao duplikat ili se kopira.

[Ariel]

Ma ok, potvrdu nije problem napisati, minuta posla. Samo kažem kako birokracija razmišlja, traži ono što zakon nigdje ne propisuje.

[Mirok]

Ma ok, potvrdu nije problem napisati, minuta posla. Samo kažem kako birokracija razmišlja, traži ono što zakon nigdje ne propisuje.

To i jest problem.

[Ariel]

Ta moć birokracije upućuje na stvarni problem - još uvijek nedovoljno mehanizama kontrole i pomoći građanima koji su žrtva takvog sustava. Birokracija sama po sebi razmišlja uvijek i svuda na isti način, ali je treba držati pod kontrolom. U slučaju MUP-a i oružja, sasvim očito je ta moć prevelika a mehanizmi kontrole i pomoći građanima preslabi.

[Marin223]

ChatGPT na temu spremnika.
Njegove odgovore neću cijele stavljat već samo skraćeno zaključak jer je svašta drobio.


Ima li smisla ograničenje spremnika za poluautomatske puške ?
Odgovor:
...
Zaključak:
Da, u kontekstu javne sigurnosti i smanjenja rizika od nasilja, ograničenje spremnika može imati smisla.
Ovaj pristup može pomoći smanjiti broj metaka koji se mogu ispaliti u kratkom vremenskom periodu i potencijalno
smanjiti ozbiljnost napada. Međutim, potrebno je balansirati s potrebama legalnih korisnika oružja
(lovaca, sportskih strijelaca) i uzeti u obzir specifične kulturne, pravne i društvene okolnosti u određenoj zemlji.
Ako bi ograničenje bilo provedeno, važno je da se to učini na način koji uzima u obzir sve aspekte: sigurnost,
pravo na posjedovanje oružja, te stvarne koristi i izazove s obzirom na tip oružja i njegovu primjenu.


Kako takvo ograničenje ima smisla kad zakon vrijedi samo za legalne vlasnike koji po statistikama nisu skloni kriminalu,
dok za kriminalce zakonska ograničenja ne vrijede jer ih ionako ignoriraju pa ih to neće zaustavit ?
Odgovor:
...
Zaključak
Tvoje pitanje je u potpunosti opravdano. Ograničenja spremnika za poluautomatske puške imaju smisla u kontekstu prevencije
nasilja i masovnih pucnjava, ali realno gledajući, takva ograničenja neće spriječiti kriminalce da koriste oružje na ilegalan način.
Ipak, političari koji podupiru ovakve mjere vjeruju da i takve inicijative, iako nisu savršene,
mogu smanjiti ozbiljnost nasilja u određenim situacijama, a samim time povećati javnu sigurnost.
U konačnici, pravi odgovor možda leži u složenu pristupu koji uključuje i ograničenja na kapacitet spremnika,
ali i jaču kontrolu, edukaciju i strategije za smanjenje kriminala.


Ako to ima smisla, možeš li onda dati podatak kao dokaz koji potvrđuje koliko života je spašeno
samo zbog ograničenja kapaciteta spremnika ?
Odgovor:
...
Evo nekoliko relevantnih informacija i izvještaja koji se mogu koristiti u širem kontekstu:

1. Studija iz Australije (1996.) - Nacionalna strategija za kontrolu oružja
Nakon masovnog pucnjave u Port Arthuru 1996. godine, Australija je uvela vrlo stroge zakone o kontroli oružja,
uključujući zabranu automatskog i poluautomatskog oružja te ograničenje kapaciteta spremnika.

Posljedice: Iako nije bilo specifičnih podataka koji povezuju smanjenje broja žrtava s ograničenjem kapaciteta
spremnika, Australija nije imala niti jedan masovni napad s oružjem nakon 1996. godine. Prema izvještajima,
broj masovnih pucnjava smanjio se za 100% u razdoblju od 1996. do 2016. godine.

Preporuka: Iako ova mjera nije bila isključivo usmjerena na ograničenje spremnika, ona uključuje elemente
koji su smanjili dostupnost oružja s velikim kapacitetom, što je moglo utjecati na smanjenje broja žrtava u masovnim napadima.

2. Preporuka istraživanja iz SAD-a – Učinci zabrane oružja velikog kapaciteta (1994. - 2004.)
Američka zakonodavna mjera iz 1994. godine zabranila je proizvodnju i prodaju spremnika većih od 10 metaka za
poluautomatske puške. Ova mjera trajala je do 2004. godine, kada je morala biti ponovno razmotrena.

Izvještaj o učinkovitosti: Istraživanje provedeno od strane National Institute of Justice u 2004. godini pokazalo
je da su napadači koji su koristili oružje s većim spremnicima imali znatno veću šansu da ubiju više osoba u napadima,
ali nije bilo dovoljno podataka za kvantificiranje koliko života je spaseno ukidanjem velikih spremnika.

Masovne pucnjave: Iako su se broj napada smanjili tijekom zabrane, teško je precizno povezati smanjenje žrtava samo s
ograničenjem kapaciteta spremnika jer je i opća kontrola oružja bila stroža.

3. Izvještaji iz Velike Britanije
U Velikoj Britaniji, nakon masovnih pucnjava iz 1980-ih i 1990-ih, uveli su stroge zakone o kontroli oružja,
uključujući ograničenja za spremnike. Dok nije bilo specifičnih brojki o spašenim životima zbog tih mjera,
broj masovnih pucnjava se značajno smanjio.

Rezultati: Zakonodavne mjere vezane uz oružje, uključujući ograničenje spremnika i veću kontrolu posjedovanja,
usmjerene su prema smanjenju broja žrtava u masovnim napadima, i rezultirale su znatnim smanjenjem broja pucnjava
u javnim prostorima, što sugerira da su ograničenja ipak imala pozitivne učinke na javnu sigurnost.

4. Opći trendovi i teorija prevencije
Iako konkretni podaci o "spašenim životima" zbog ograničenja spremnika često nisu prikupljani ili analizirani,
opća teorija prevencije sugerira da manji kapacitet spremnika može značajno smanjiti broj žrtava u napadima.
U situacijama poput masovnih pucnjava, ograničen broj metaka može smanjiti učinkovitost napadača i povećati
šanse za preživljavanje, jer bi napadači morali češće puniti oružje.

Teorija: Smanjenje kapaciteta spremnika može smanjiti brzinu pucanja i broj metaka ispaljenih u kratkom
vremenskom periodu, što bi moglo omogućiti žrtvama da se povuku ili dobiju dovoljno vremena za reakciju.

5. Problem dokazivanja - Kriminalci i ilegalno oružje
Najveći izazov u izračunavanju "spašenih života" zbog ograničenja spremnika je taj što kriminalci koji koriste
ilegalno oružje nisu podložni zakonima i vjerojatno neće poštovati ograničenja kapaciteta spremnika.
To znači da mjere usmjerene prema legalnim vlasnicima možda neće imati veliki utjecaj na kriminalne aktivnosti.

Zaključak:
Dok je teško pružiti konkretan broj života spašenih isključivo zbog ograničenja kapaciteta spremnika,
postoji jasna veza između strožih zakona o oružju i smanjenog broja masovnih pucnjava i smanjenja ozbiljnosti
napada u zemljama koje su ih uvele, poput Australije i Velike Britanije. Istraživanja sugeriraju da ograničenja
mogu smanjiti broj metaka koji se ispaljuju u kratkom vremenu, što može povećati šanse za preživljavanje žrtava.

Međutim, za konkretne brojke ili "proporcionalne" izračune, potrebno bi bilo provesti opsežna istraživanja koja
povezuju kapacitet spremnika s brojem žrtava. Ove mjere ipak najbolje djeluju u sklopu šireg pristupa
kontroli oružja i prevenciji nasilja.


Sad da mu to malo razmontiram:

1) Pucnjavu u Australiji je izveo legalni vlasnik koji je uredno posjedovao AR-15, zakon mu je to
dozvoljavao iako se znalo da je psihički bolesnik sa hrpom incidenata iza sebe. Ne trebaš bit iskusni specijalist medicine
da zaključiš: "ako lik očito nije čist u glavi, što je sam dokazao svojim ponašanjem te ima nasilne incidente iza sebe",
onda je oružje zadnja stvar koju bi mu dao. Njihove institucije i zakoni nisu uspjeli izfiltrirat tako jednostavan slučaj,
pa su onda odlučili kaznit sve ostale vlasnike oružja koji ništa loše nisu napravili.
Također ovdje vrijedi ovo što sam napisao pod 3, izvlačenje statistike koje mu slučajno idu u korist.

2) Ne može se na temelju ičega utvrditi da su baš zabrane spremnika smanjile stope ubojstava niti broj žrtava,
također to ograničenje je maknuto i ne vidi se nikakav značajni porast ubojstava u odnosu na prijašnje godine u SADu.

3) Ovo sa smanjenim stopama ubojstava nakon uvođenja restrikcija je isto glupost koja se ne može povezati sa spremnicima.
Ako se pogledaju statistike ubojstava po državama, vidi se da je od 1990 pa nadalje u većini država pala stopa ubojstava.
Pala je i u Americi, Britaniji, Češkoj, Sloveniji, Švicarskoj, Ukrajini, Bosni... dakle i u državama koje nisu radile restrikcije na oružje.
Taj pad je vjv globalni trend, sad ne znam zašto al mogu lupat... napredak tehnologije, smanjenje siromaštva, rast kvalitete života na zapadu...
E sad ako je neka država baš 90ih uvodila restrikcije na oružje, eto taj pad je onda baš zbog toga, kako da ne...

4) Čak i da prihvatimo da ta teorija štima, ona može vrijedit (teoretski) samo za posjedovanje većih spremnika kod opće populacije
u državama gdje je oružje pravo građana. Dopuštanje većih spremnika specifičnoj, provjerenoj grupi ljudi (sportskim strijelcima)
ne povečava nikakav rizik iz već navedenih razloga: takvi ljudi nisu skloni kriminalu, a i broj posjednika većih spremnika se time
ne povečava značajno, jer sportski strijelci ionako nisu nigdje neka značajno velika populacija.

5) "Dok je teško pružiti konkretan broj života spašenih isključivo zbog ograničenja kapaciteta spremnika,
postoji jasna veza između strožih zakona o oružju i smanjenog broja masovnih pucnjava i smanjenja ozbiljnosti
napada u zemljama koje su ih uvele, poput Australije i Velike Britanije."
Ne postoji nikakva jasna veza već opći svjetski trend pada ubojstava od 90ih (3).

AI je vjerojatno sve te informacije uzimao sa raznih portala i članaka koje su pisali novinari koji su svoje stavove bazirali
vjerojatno na temelju izjava i istraživanja raznih "stručnjaka" koji su nastrojeni anti gun pa su izbacivali takve
statistike koje im odgovaraju. Ima naravno i članaka i portala koji su izbacivali suprotno,
istraživanja koja podupiru manje restrikcija na oružje. Zašto ovaj izabire baš ono drugo,
očito da zauzme politički "korektne" stavove... zato i je pristran i ponekad valja gluposti.

[Mirok]

AI je upravo rekao ono što političari lupaju.

[jolly]

AI je vjerojatno sve te informacije uzimao sa raznih portala i članaka koje su pisali novinari koji su svoje stavove bazirali
vjerojatno na temelju izjava i istraživanja raznih "stručnjaka" koji su nastrojeni anti gun pa su izbacivali takve
statistike koje im odgovaraju.

poblem sa AI je da obavi pretragu prva dva tri portala na koja naleti, mozda i manje. ne obavi pretragu cijelog prostora.
Svojevrsni cherry picking.
Cak ni to uvijek.
recimo, pitao sam AI, nek provjeri portale trgovina s oruzjem u Hrvatskoj i nek mi da najcesci kalibar puske u prodaji.
Rekao je da ne moze, radi cestog firewalla na tim portalima.
Firewalli ga tretiraju ko bota.
Pola interneta mu je blokirano, citaj: sluzbeni izvori.

[Xz8mm]

ChatGPT na temu spremnika.
Njegove odgovore neću cijele stavljat već samo skraćeno zaključak jer je svašta drobio.


Ima li smisla ograničenje spremnika za poluautomatske puške ?
Odgovor:
...
Zaključak:
Da, u kontekstu javne sigurnosti i smanjenja rizika od nasilja, ograničenje spremnika može imati smisla.
Ovaj pristup može pomoći smanjiti broj metaka koji se mogu ispaliti u kratkom vremenskom periodu i potencijalno
smanjiti ozbiljnost napada. Međutim, potrebno je balansirati s potrebama legalnih korisnika oružja
(lovaca, sportskih strijelaca) i uzeti u obzir specifične kulturne, pravne i društvene okolnosti u određenoj zemlji.
Ako bi ograničenje bilo provedeno, važno je da se to učini na način koji uzima u obzir sve aspekte: sigurnost,
pravo na posjedovanje oružja, te stvarne koristi i izazove s obzirom na tip oružja i njegovu primjenu.


Kako takvo ograničenje ima smisla kad zakon vrijedi samo za legalne vlasnike koji po statistikama nisu skloni kriminalu,
dok za kriminalce zakonska ograničenja ne vrijede jer ih ionako ignoriraju pa ih to neće zaustavit ?
Odgovor:
...
Zaključak
Tvoje pitanje je u potpunosti opravdano. Ograničenja spremnika za poluautomatske puške imaju smisla u kontekstu prevencije
nasilja i masovnih pucnjava, ali realno gledajući, takva ograničenja neće spriječiti kriminalce da koriste oružje na ilegalan način.
Ipak, političari koji podupiru ovakve mjere vjeruju da i takve inicijative, iako nisu savršene,
mogu smanjiti ozbiljnost nasilja u određenim situacijama, a samim time povećati javnu sigurnost.
U konačnici, pravi odgovor možda leži u složenu pristupu koji uključuje i ograničenja na kapacitet spremnika,
ali i jaču kontrolu, edukaciju i strategije za smanjenje kriminala.


Ako to ima smisla, možeš li onda dati podatak kao dokaz koji potvrđuje koliko života je spašeno
samo zbog ograničenja kapaciteta spremnika ?
Odgovor:
...
Evo nekoliko relevantnih informacija i izvještaja koji se mogu koristiti u širem kontekstu:

1. Studija iz Australije (1996.) - Nacionalna strategija za kontrolu oružja
Nakon masovnog pucnjave u Port Arthuru 1996. godine, Australija je uvela vrlo stroge zakone o kontroli oružja,
uključujući zabranu automatskog i poluautomatskog oružja te ograničenje kapaciteta spremnika.

Posljedice: Iako nije bilo specifičnih podataka koji povezuju smanjenje broja žrtava s ograničenjem kapaciteta
spremnika, Australija nije imala niti jedan masovni napad s oružjem nakon 1996. godine. Prema izvještajima,
broj masovnih pucnjava smanjio se za 100% u razdoblju od 1996. do 2016. godine.

Preporuka: Iako ova mjera nije bila isključivo usmjerena na ograničenje spremnika, ona uključuje elemente
koji su smanjili dostupnost oružja s velikim kapacitetom, što je moglo utjecati na smanjenje broja žrtava u masovnim napadima.

2. Preporuka istraživanja iz SAD-a – Učinci zabrane oružja velikog kapaciteta (1994. - 2004.)
Američka zakonodavna mjera iz 1994. godine zabranila je proizvodnju i prodaju spremnika većih od 10 metaka za
poluautomatske puške. Ova mjera trajala je do 2004. godine, kada je morala biti ponovno razmotrena.

Izvještaj o učinkovitosti: Istraživanje provedeno od strane National Institute of Justice u 2004. godini pokazalo
je da su napadači koji su koristili oružje s većim spremnicima imali znatno veću šansu da ubiju više osoba u napadima,
ali nije bilo dovoljno podataka za kvantificiranje koliko života je spaseno ukidanjem velikih spremnika.

Masovne pucnjave: Iako su se broj napada smanjili tijekom zabrane, teško je precizno povezati smanjenje žrtava samo s
ograničenjem kapaciteta spremnika jer je i opća kontrola oružja bila stroža.

3. Izvještaji iz Velike Britanije
U Velikoj Britaniji, nakon masovnih pucnjava iz 1980-ih i 1990-ih, uveli su stroge zakone o kontroli oružja,
uključujući ograničenja za spremnike. Dok nije bilo specifičnih brojki o spašenim životima zbog tih mjera,
broj masovnih pucnjava se značajno smanjio.

Rezultati: Zakonodavne mjere vezane uz oružje, uključujući ograničenje spremnika i veću kontrolu posjedovanja,
usmjerene su prema smanjenju broja žrtava u masovnim napadima, i rezultirale su znatnim smanjenjem broja pucnjava
u javnim prostorima, što sugerira da su ograničenja ipak imala pozitivne učinke na javnu sigurnost.

4. Opći trendovi i teorija prevencije
Iako konkretni podaci o "spašenim životima" zbog ograničenja spremnika često nisu prikupljani ili analizirani,
opća teorija prevencije sugerira da manji kapacitet spremnika može značajno smanjiti broj žrtava u napadima.
U situacijama poput masovnih pucnjava, ograničen broj metaka može smanjiti učinkovitost napadača i povećati
šanse za preživljavanje, jer bi napadači morali češće puniti oružje.

Teorija: Smanjenje kapaciteta spremnika može smanjiti brzinu pucanja i broj metaka ispaljenih u kratkom
vremenskom periodu, što bi moglo omogućiti žrtvama da se povuku ili dobiju dovoljno vremena za reakciju.

5. Problem dokazivanja - Kriminalci i ilegalno oružje
Najveći izazov u izračunavanju "spašenih života" zbog ograničenja spremnika je taj što kriminalci koji koriste
ilegalno oružje nisu podložni zakonima i vjerojatno neće poštovati ograničenja kapaciteta spremnika.
To znači da mjere usmjerene prema legalnim vlasnicima možda neće imati veliki utjecaj na kriminalne aktivnosti.

Zaključak:
Dok je teško pružiti konkretan broj života spašenih isključivo zbog ograničenja kapaciteta spremnika,
postoji jasna veza između strožih zakona o oružju i smanjenog broja masovnih pucnjava i smanjenja ozbiljnosti
napada u zemljama koje su ih uvele, poput Australije i Velike Britanije. Istraživanja sugeriraju da ograničenja
mogu smanjiti broj metaka koji se ispaljuju u kratkom vremenu, što može povećati šanse za preživljavanje žrtava.

Međutim, za konkretne brojke ili "proporcionalne" izračune, potrebno bi bilo provesti opsežna istraživanja koja
povezuju kapacitet spremnika s brojem žrtava. Ove mjere ipak najbolje djeluju u sklopu šireg pristupa
kontroli oružja i prevenciji nasilja.


Sad da mu to malo razmontiram:

1) Pucnjavu u Australiji je izveo legalni vlasnik koji je uredno posjedovao AR-15, zakon mu je to
dozvoljavao iako se znalo da je psihički bolesnik sa hrpom incidenata iza sebe. Ne trebaš bit iskusni specijalist medicine
da zaključiš: "ako lik očito nije čist u glavi, što je sam dokazao svojim ponašanjem te ima nasilne incidente iza sebe",
onda je oružje zadnja stvar koju bi mu dao. Njihove institucije i zakoni nisu uspjeli izfiltrirat tako jednostavan slučaj,
pa su onda odlučili kaznit sve ostale vlasnike oružja koji ništa loše nisu napravili.
Također ovdje vrijedi ovo što sam napisao pod 3, izvlačenje statistike koje mu slučajno idu u korist.

2) Ne može se na temelju ičega utvrditi da su baš zabrane spremnika smanjile stope ubojstava niti broj žrtava,
također to ograničenje je maknuto i ne vidi se nikakav značajni porast ubojstava u odnosu na prijašnje godine u SADu.

3) Ovo sa smanjenim stopama ubojstava nakon uvođenja restrikcija je isto glupost koja se ne može povezati sa spremnicima.
Ako se pogledaju statistike ubojstava po državama, vidi se da je od 1990 pa nadalje u većini država pala stopa ubojstava.
Pala je i u Americi, Britaniji, Češkoj, Sloveniji, Švicarskoj, Ukrajini, Bosni... dakle i u državama koje nisu radile restrikcije na oružje.
Taj pad je vjv globalni trend, sad ne znam zašto al mogu lupat... napredak tehnologije, smanjenje siromaštva, rast kvalitete života na zapadu...
E sad ako je neka država baš 90ih uvodila restrikcije na oružje, eto taj pad je onda baš zbog toga, kako da ne...

4) Čak i da prihvatimo da ta teorija štima, ona može vrijedit (teoretski) samo za posjedovanje većih spremnika kod opće populacije
u državama gdje je oružje pravo građana. Dopuštanje većih spremnika specifičnoj, provjerenoj grupi ljudi (sportskim strijelcima)
ne povečava nikakav rizik iz već navedenih razloga: takvi ljudi nisu skloni kriminalu, a i broj posjednika većih spremnika se time
ne povečava značajno, jer sportski strijelci ionako nisu nigdje neka značajno velika populacija.

5) "Dok je teško pružiti konkretan broj života spašenih isključivo zbog ograničenja kapaciteta spremnika,
postoji jasna veza između strožih zakona o oružju i smanjenog broja masovnih pucnjava i smanjenja ozbiljnosti
napada u zemljama koje su ih uvele, poput Australije i Velike Britanije."
Ne postoji nikakva jasna veza već opći svjetski trend pada ubojstava od 90ih (3).

AI je vjerojatno sve te informacije uzimao sa raznih portala i članaka koje su pisali novinari koji su svoje stavove bazirali
vjerojatno na temelju izjava i istraživanja raznih "stručnjaka" koji su nastrojeni anti gun pa su izbacivali takve
statistike koje im odgovaraju. Ima naravno i članaka i portala koji su izbacivali suprotno,
istraživanja koja podupiru manje restrikcija na oružje. Zašto ovaj izabire baš ono drugo,
očito da zauzme politički "korektne" stavove... zato i je pristran i ponekad valja gluposti.

Kapacitet spremnika je isto pitanje kao i nabavka oružja.

Kriminalci svakako neće poštivati zakon.
Oni smračenog uma će svakako počiniti nedjelo.

Ograničenje kapaciteta oružja kao i posjedovanje vrste oružja "legalnim" vlasnicima ne služi ničem osim ogorčavanja tih istih vlasnika prema zakonu i na kraju radikalizaciji te stvaranju "kriminalca".

Amerikanci nemaju problem oružja, već problem kulture određenog postotka populacije.

[Tomtom]

Kapacitet spremnika je isto pitanje kao i nabavka oružja.

Kriminalci svakako neće poštivati zakon.
Oni smračenog uma će svakako počiniti nedjelo.

Ograničenje kapaciteta oružja kao i posjedovanje vrste oružja "legalnim" vlasnicima ne služi ničem osim ogorčavanja tih istih vlasnika prema zakonu i na kraju radikalizaciji te stvaranju "kriminalca".

Amerikanci nemaju problem oružja, već problem kulture određenog postotka populacije.

Potpis k'o kuća.

Međutim, nije ovo problem RH, ovo je problem starog kontinenta. Nismo mi progresivni po ovom pitanju kao kauboji s divljeg zapada.

Samo sve na kraju pada na kulturu.

Kroz razgovore s ljudima koji na oružje gledaju s predrasudama shvatiš kakve sve gluparije se motaju ljudima po glavi.

Nikada ne dobiješ razlog zašto smatraju da to ima ikakve veze s legalizacijom.

Je li imaš limit na automobilu da ne možeš voziti više od maksimalne dozvoljene brzine u RH? Ne? Zašto je tako?

Volio bih da neki ljudi koji kroje zakon objasne ograničavanje spremnika? To sprječava točno što? Razlika između spremnika od 10 i 30 metaka za civilnu uporabu je koja, osim naravno u broju naboja?

Ali dobro, kao vlasnik poluautomatske puške za koju su me i osobe koje nisu totalni laici u oružje išli uvjeravati da je to vojna puška i kako to nema mjesto među civilima iz ovog ili onog razloga, ništa me više ne čudi.

Pa baš mi legalisti smo valjda najveće budale jer će naše transgresije s oružjem polaziti iz toga što smo se trudili oružje steći na legalan način. Što se s poštovanjem odnosimo prema istome.

Najmanji problem na kraju ispadaju ljudi koji oružje i dodatnu opremu nabavljaju ispod stola, i za čiji se arsenal ni ne zna.

Daleko smo mi kao EU od nekakvih logičnosti, i jedino kad se stvari mijenjaju je kad zakonopisci imaju nešto iz toga.

[Mirok]

Najbolji primjer je od nekidan...
Izbola baba 18 ljudi....
A nitko nije imao ništa da ju zaustavi...
Ni noža ,ni pištolja.....
A spremnici su kao problem....

[Marin223]

Volio bih da neki ljudi koji kroje zakon objasne ograničavanje spremnika? To sprječava točno što? Razlika između spremnika od 10 i 30 metaka za civilnu uporabu je koja, osim naravno u broju naboja?

Nije problem kapacitet sam po sebi nego činjenica da po nekakvoj opće prihvaćenoj EU raspodjeli oružja (ne znam tko ju je napravio i od kuda je došla), spremnik iznad 10 je A kategorija (koju odlikuje uglavnom vojno/policijsko oružje), a 10 i ispod je B kategorija.

I sad tu imaš stav ministarstva: "streljaštvo je plemenit sport, ne treba vam oružje iz A kategorije".
Možeš ti njima i objašnjavat, ali onda shvatiš i drugi dio: njih veseli da restrikcije na oružje budu što strože, time se valjda i osjećaju moćnije.

[Xz8mm]

Najbolji primjer je od nekidan...
Izbola baba 18 ljudi....
A nitko nije imao ništa da ju zaustavi...
Ni noža ,ni pištolja.....
A spremnici su kao problem....

Naoružano društvo je civilno društvo.

[Xz8mm]

Kapacitet spremnika je isto pitanje kao i nabavka oružja.

Kriminalci svakako neće poštivati zakon.
Oni smračenog uma će svakako počiniti nedjelo.

Ograničenje kapaciteta oružja kao i posjedovanje vrste oružja "legalnim" vlasnicima ne služi ničem osim ogorčavanja tih istih vlasnika prema zakonu i na kraju radikalizaciji te stvaranju "kriminalca".

Amerikanci nemaju problem oružja, već problem kulture određenog postotka populacije.

Potpis k'o kuća.

Međutim, nije ovo problem RH, ovo je problem starog kontinenta. Nismo mi progresivni po ovom pitanju kao kauboji s divljeg zapada.

Samo sve na kraju pada na kulturu.

Kroz razgovore s ljudima koji na oružje gledaju s predrasudama shvatiš kakve sve gluparije se motaju ljudima po glavi.

Nikada ne dobiješ razlog zašto smatraju da to ima ikakve veze s legalizacijom.

Je li imaš limit na automobilu da ne možeš voziti više od maksimalne dozvoljene brzine u RH? Ne? Zašto je tako?

Volio bih da neki ljudi koji kroje zakon objasne ograničavanje spremnika? To sprječava točno što? Razlika između spremnika od 10 i 30 metaka za civilnu uporabu je koja, osim naravno u broju naboja?

Ali dobro, kao vlasnik poluautomatske puške za koju su me i osobe koje nisu totalni laici u oružje išli uvjeravati da je to vojna puška i kako to nema mjesto među civilima iz ovog ili onog razloga, ništa me više ne čudi.

Pa baš mi legalisti smo valjda najveće budale jer će naše transgresije s oružjem polaziti iz toga što smo se trudili oružje steći na legalan način. Što se s poštovanjem odnosimo prema istome.

Najmanji problem na kraju ispadaju ljudi koji oružje i dodatnu opremu nabavljaju ispod stola, i za čiji se arsenal ni ne zna.

Daleko smo mi kao EU od nekakvih logičnosti, i jedino kad se stvari mijenjaju je kad zakonopisci imaju nešto iz toga.

S obzirom da većina ljudi još uvijek koristi filmove kao povijesne izvore, zaboravi na dedemonizaciju oružja javnosti.

Iskreno rečeno treba se ugledati na Estonski način i filozofiju o oružju, ne okolišaju nego ravno u srijedu gađaju i kažu da im to oružje služi za sve od sporta, lova, obrane i obrane države u stilu samopokrenutih ''paravojnih'' jedinica, tj. jednom mjesečno okupe se obitelji i vježbaju sve od vještina gađanja, održavanja oružja i prve pomoći, kao i fizičke aktivnosti i zbližavanje tih obitelji u svojevrsne zajednice.Vlada im to i podupire te sufinancira takva okupljanja.

Ne treba ublažavati oružje govoreći i praveći se da je ono što nije.
Oružje je oružje, alat kao i svaki drugi. Nepravilnim korištenjem dolazi do ozlijeda.

[Xz8mm]

Volio bih da neki ljudi koji kroje zakon objasne ograničavanje spremnika? To sprječava točno što? Razlika između spremnika od 10 i 30 metaka za civilnu uporabu je koja, osim naravno u broju naboja?

Nije problem kapacitet sam po sebi nego činjenica da po nekakvoj opće prihvaćenoj EU raspodjeli oružja (ne znam tko ju je napravio i od kuda je došla), spremnik iznad 10 je A kategorija (koju odlikuje uglavnom vojno/policijsko oružje), a 10 i ispod je B kategorija.

I sad tu imaš stav ministarstva: "streljaštvo je plemenit sport, ne treba vam oružje iz A kategorije".
Možeš ti njima i objašnjavat, ali onda shvatiš i drugi dio: njih veseli da restrikcije na oružje budu što strože, time se valjda i osjećaju moćnije.

Vlada koja gura nelogične zakone na svoje građane daje jedan logičan zaključak, da ih se boji.
Takve vlade nit su sigurne nit su dobre za ikoga, ponajmanje za građane.

[Mirok]

I te vlade zapravo znaju što rade i znaju da se trebaju bojati.
Jer time što rade ,rade uglavnom za sebe,ne za interese naroda..