oštrenje noža

[matan7]

koji su vasi nacini ostrenja?

evo kak ja to radim
1. na fleksericu ga fino skinem, tako da bude što oštriji kut onog djela koji sjece
e onda uzmem fini smirgl papir za poliranje zeljeza i onda ga ismirglam dobro da neke ogrebotine nestanu koje se znaju slucajno desit
2. onda ga ostrim na brusni kamen u vodi, 1. sa grubljim djelom a onda sa finijim
3. kad ga dobro izbrusim uzmem brus za nozeve http://www.emmezeta.hr/repository/image ... _large.jpg
4. i noz, kad postane ostar, onda ga pocnem polirat na koznom kaisu sa pastom za poliranje
i tako poliram u obje strane pola sata naizmjence

i rezultat je da pokosi sve dlake koje mu se nadju na putu, bez da cupka
i najvece smece od noza mozete naostrit do ove mjere, samo pitanje je kolko ce ostat takav

nakon ovakvog ostrenja nemora se svaki put ponavljat postupak, dovoljno je samo 4. tocku ponovit kad malo otupi
a ako zaderete po necem tvrdom , onda odpocetka

ja imam neki preklopni noz od cca 80 kn
njime sam uspio zamahom u jednom potezu presjec kajsijinu granu promjera cca 2-3 cm
srednje se tupi, prijasnji nozevi su mi se sami od sebe znali istupit :S

[Mr.Cabdriver]

Sve nekako može proći osim flekserice. Tu ste odmah zasrali nož jer pregrijete oštricu i uništite svojstva noža. Uzalud vam brusni kamen u vodi nakon toga jer šteta je već učinjena.

Za detalje pogledajte malo po forumu nema smisla o tome opet pričat ovdje.

[matan7]

hmmm... to jedino ako bas predje neku visoku temperaturu
ja ga burism svega 30-45 sec pomalo i bude vruc , al ne bas tolko
al cim on sjece, znaci valja

[Mike_Torello]

jao jao, i sad daj tebi noz od cca 1000kn+ da ga tako flexaricom naostris... =)

[Papilon]

Pa njegova fleksa ide malo sporije, jer nije na trofaz, valjda!!!

[matan7]

nije trofazna ofc
mala rucna sa finijom šajbom
iskra nije skoro ni bilo

[Mike_Torello]

nebi ja tebi dao da mi ostris nozeve =)

[Papilon]

Pa Mike imaš li staru nožnu, tvz hladan brus koji se sam polijeva vodom?

[don555]

Ne fleksaricom!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

[matan7]

pa koji su vasi nacini
recimo da dobijiete skroz tup noz , ostrica negdje ostecena itd
kak bi ga sredili?

[Original_G]

Eto ima tu nekoliko eseja o tome, uglavnom oštrica je umjetnost, isto kak se Michelangelova freska ne obnavlja pemzlom i valjkom tak i s oštricom pažljivo:

http://forum.hr-oruzje.org/viewtopic.ph ... 5%A1trenje

[MAKEDONAC]

Gospodo, ZDRAVO !
Prvi pu sam na ovom forumu ali jos uvjek nisam “naletio” na rubriku “PREDSTAVLJANJE” pa cu o tom
drugi put. Slucajnosam “upao” u ovu temu pa sam zamjetio kriticnu kolicinu netacnosti i gresaka.
Jedna opaska na pocetku: ono sto se tesko ostri-tesko i gubi ostrinu i obratno.Sad jedna zanimljivost:
Najbolji noz (po meni) koji mi je bio u rukama je boi od cistog porculana.Dimenzija i debljine ko i svaki
obicni kuhinjski noz sa strasnom ostrinom sjeciva za koje dobijate dozivotnu garanciju – ne ostri se.
E …cjena mu je preko 330 “svicaraca”.Ima jedno manu: krhak je. Ako “zapnete” snjim ili Vam pade sa
radnmog stola, od njega ce Vam ostati So (i to ona vasa-morska,krupna).A’mo redom o nozevima:

TEHNOLOGIJA MATERIJALA:
Neke od osnovnih sastojaka Mangan(Mn) i Ugljik (C). Vise C –veca tvrdoca.Tvrdji celik-manja elastika
(lakse puca).Primjerice industriski sarafi se rade po “receptu” C=0,35-0,45% i Mn=1,2-15,%.
Si – Silicij. Povecava tvrdost ali i inicira “dlakavost” strukture koja smeta kad se sjece po duzini.Sa ovim
Celicima se rade rotori, statori, transformatori.. i sl. 2% Si i manje C-dobija se zrnasta struktura.
Cr-Krom (mi ga zovemo hrom). Iznad 15% (pa vec od 12%) dobijate nehrdjajuci celik i to bi bilo:
(FeCr)2O3.Cr sa C formira razlicite tvrde karbide koji umanjuju udarnu jakost (zilavost) materijala.
Ni-Nikel.Povecava jakost, izdrzljivost na koroziju i tvrdocu celika.Veca kolicina Ni umanjuje dubinu
cementacijei koncentraciju C u povrsinskom sloju.
W-Volfram. Ako je prisutan preko 22% cjeli C je vezan u karbide i ovaj celik se ne tali.
Ti-Titanium. Treba ga biti od 0,1-0,3%.Pomaze da se dobijesitnozrnasta struktura i vezuje C sa Cr-Ni
nergjajucim metalima i da bi se izbegla megjukristalna korozija.Zato se dobra podloga za noz “podize”
na oko830 stupnjeva pa se nakon toga “spusta” u tecan plin na oko -40 stupnjeva celzija.Ovo je i radi
toga da bi se “sredili” kristali i mjehurici Kisika u celiku.
Sve ovo znaju oni koji proizvode nozeve na svijetskom trzistu i na nama je samo da odaberemo ono
sto nama najvise “lezi”.Recimo, ako naigjete na noz sa oznakom 44 to je O.K. ali ako pored njega stoji
i jedan sa oznakom 440 pa jos i “C” uz to, ne dvojbite-ovaj drugi.Imacete vise nego solidan noz dugo
godina, u zavisnosti od vase NE aljkavosti.
Nastavak slijedi veoma brzo-da nebudem predugacak u jednom dahu.

[MAKEDONAC]

Idemo dalje:
TIPOVI OSTRICA
Na trzistu se najcesce srecu 3-4 tipa ostrica.
One sa kutom od 22-30 stupnja to su “Tanto”,”Survival” , vojni i sl…. Nozevi.
To su ustvari svi nozevi od kojih se trazi velika snaga za rez i cvrtstoca nasuprot ne prevelikoj
Debljini.Zatim nozevi sa kutom od 14(neki od 12) do 22 stupnja. To su kuhinjski, mesarski, lovni i sl..
Nozevi za svakodnevnu upotrebu od kojih se trazi odlicna ostrina ali ne i prevelika mehanicka otpornost.
I dzepni nozevi koji imaju presjek ostrice u obliku dva polimjeseca (zaobljeni ) a na trzistu (barem kod
nas) su najpoznatiji “svicarci” VENGER i VICTOR INOX.

ALATKE ZA OSTRENJE

Osnovna podjela na prirodno kamenje i industrijske.Ovi industriski su odlican pribor za matere
jer se najcesce prodaju “dupli” –dvije strane dve gradacije.Dva razlicna komada ovih i pos’o
je skoro gotov.Kod njih je veoma bitno da odstranite rubove.Zbog livenja u tvornici najcesce imaju
rubove koji su vislji od horizontalne aktivne povrsine pa zato strasno smetaju da budete uspjesni
“iz prve”. Te rubove lako odstranite sa drugim kamenom(najcesce grubljim) tako da desetak puta
pregjete preko ivica (ali svih ivica)pod kutom od 45 stupnja.Dobro je ako “izgubite” oko 1,5 mm
na svakoj strani svake ravne povrsine.Pocnite ostrenje sa “finocom” iznad 500.Na taj nacin se
duze “gusla” ali se sve kvalitetnije priblizavate kraju.U prosjeku radite isto vrijeme kao sa “grubim”
pocetkom koji morate duze obradjivati prema finom i najfinijem.
Sto se tice prirodnih materijala (bar za mene) su neprevazigjeni “ARKANSAS STONES”.
Evo pogledajte i sami: http://www.hallsproedge.com/.
Ovaj poslednji primjerak “Translucent Arkansas” ima dozivotnu garanciju za vodoravnost
-ne trebate ga dozivotno poravnavati po horizontali radi eventualnog habanja, a gradacija mu je
preko 3000.Nemojte spominjati smirgl prilikom ostrenja. To nikad nije to.Puno tipova smirgli
ne podnose vodu.Ostrenje se MORA obavljati sa ispiranjem podloge. Ako je smirgla, Vi nakvasite
ona se malo negdje deformise i vi je zarezete. E… onda sve iznova nista od ostrenja.Kad smo kod
industriskog kamenja dovoljne su cetiri gradacije negdje od 500 ili 600 pa navise na svakih 200-300.
Kad radite sa bilo kojim tipom kamenja obavezno cesto perite kamen sa obicnom vodom tako da stalno
Gledate originalnu boju vaseg kamena. Kad on potamni to znaci da se nakupilo prilicno sitnih strugitina
od vase ostrice na kojoj radite.Te sitne strugotine napune pore vaseg kamena, pocnu da se sakupljaju na
povrsini i onda nista od vaseg ostrenja.Zapamtite: metal se nikad ne ostri metalom.Te strugotine strasno
negativno utjecu na proces ostrenja.Ne spominjite nikakva ulja za ispiranje.Ako slucajno stavite koju kap
domaceg jestivog ulja na vas kamen, nece biti dobar ni za pridrzavanje vrata od vase garaze.
Ako je neko napravio tu gresku neka proba oprati kamen nekoliko puta ( ako treba i 10) sa obicnim
tecnim deterdzentom iz kuhinje.Masinska ulja- nema sanse, isto velika greska lepe ne peru.
Jedino kad se spominju ulja onda dolazi u obzzir veoma laka mineralna ulja i to nekoliko kapi.
Posle svakog ostrenja i ispiranaj bilo cime, na kraju operite svoj kamen vodom da vrati svoju
“tvornicku”boju-onda je cist.
I pri kraju jedna veoma vazna stvar:
Sjecivo (ostrica) svakog tipa noza ostri se pokretima kao da sjecete vas kamen –od ostrice
prema njezinoj “pozadini”-debljem kraju.Nikako povlacenje ostrice po kamenu od debljeg djela prema
ostrici kao sto radi brica na koznom kaisu.Kad radite kao da sjecete kamen onda otpadci od metala
idu prema debljem djelu i ne uticu mnogo na ostrenje.Ako radite obratno onda strugotine prelaza
ispod vase ostrice i vi samo mislite da ostrite.
Metel se metalom ne ostri ato znaci da u mesnici mesar sa njegovim metalnim pomagalom nikad ne ostri
oz.Kad se taj mesarski noz otupi to prakticno znaci,najcesce, da se njegova ostrica savije na jednu stranu i
izgleda kao da vi ispravite svoju saku ispred sebe vertikalno i savijete sve prste tik ispod noktiju-na prvom
zglobu.Tim metalnim pomagalom (vi imate i ime za to) samo privremeno ispravite ostricu.
Na kraju ostavljam jedno interesantno pitanje otvoreno.
Sto moze uciniti dobar kozni remen dobroj ostrici.Na jednoj strani koza-kontra celik.
Ako imate mogucnosti uzmite koju kvalitetniju lupu ili slabiji mikroskop pa pogledajte svog
“odlicno ostrog”mezimca.
Mislim da ima jos zaboravljenih sitnica ali...
Nesto ce neko i od Vas dodati.

[Original_G]

Pitanja vezana uz kamen, mi tu imamo Mura-Drava sliv i ima kamenja kolko hoćeš, od komada granitnih stjena iz Alpa pa nadalje, koji je kriterij izbora? Da si nađem kamen i dam kamenorescu da mi to izreže.

[MAKEDONAC]

Da, kamena kolko hoces.Niste spomenuli Liku.
Kad se radi o bilo kojoj vrsti kamena (prirodni ili umjetni-industriski) bitno je da ima svuda po sebi
istu strukturu, istu gustinu.Sto da ne, ako kamenorezac "odvali" dobar komad, napravi na njemu
dobru horizontalnu podlogu, Vi dobijete povrsinu za ostrenje.Vremenom ce te vidjeti dali je i
njegova tvrdoca dovoljno dobra da traje sto je moguce vise ostrenja.Da ga ne ravnite nakon 10-tak nozeva.Isto tako na taj nacin dobijete i razne granulacije (ili "finoce").Ako imate vrijemena i strpljenja,
dogjete do saznanja koji kamen valja.Svako iskustvo se placa-najprije "platite" sa puno vrijemena.
Svoj kamen.... Ja sam licno ZA, samo treba paziti da ima dobru horizontalnu povrsinu (i "skinute" ivice)

U gornjim postovima sam zaboravio reci sto o dijamantskim podlogama i keramickim ostrilima.
Keramika je odlicna ali treba paziti da je ne slomite.Najcesce je granulacije za rad od sredine ostrenja
pa prema finisu.Dijamantne podloge-nisu bas jevtine ali traju i vrijede.Bitno je sto imate na trzistu
siroki izbor granulacije pa tokom vrijemena dogjete do saznanja koje kombinacije "finoce" Vam odgovara.

Ono sto sam pisao u gornja dva posta nije:"ja to radim ovako... ili onak..."
To su fakti u "svijetu nozeva".
E... nakon toga mozemo diskutovati: ko kako radi.
Finese.... svako ima svoj stil iliti neku malu "fintu".Normalno, sve je todozvoljeno.
Zamislite koliko ljudi pune sami svoju municiju i svako radi to nekako na svoj nacin.
A zna se kako se koja municija puni... To Vam je to.

[MAKEDONAC]

Auuu...
Tek sad sam cjelosno procitao svoj prvi post.
Poceo sam godinama postajati sve nepismeniji.
Mn-Mangan ide u zeljezu do 1,5 a ne do 15%.
Kakvoca na ostrici-dobra od 400 i to je O.K.
a ne od 44 kako stoji.

[Jopan]

Ja sam oštrio noževe po naputcima sa foruma: podloga od miša i šmirgl papiri 500-1000-2000 pa polir pasta na koži i rezultat je da supruga na poleđini keramičkog tanjira naoštri sa minutu bolje od mene što trljam pola sata na cijelom nizu brusnih papira.
Neznam gdje griješim, ali mi ovo sve ide u prilog teoriji od makedonca

[MAKEDONAC]

Ostar noz... upotrebom se ostrica iskrivi porculan je opet ispravi.
Kad je podloga za rezanje daska (drvo, plastika i sl.), to su materijali koji
ne ostecuju bitno celik.Saviju ga. Porcelan ga ispavi, alatka u mesnici isto...
Drugo je ako ostrica naleti na kost i slicnu tvrdocu.Ako je "ljut" materijal
cak dobije i "zub"-otpadne komad celika-pukne.

[MAKEDONAC]

Jos jednom napomjena:
Teorija...-NE To su fakti u prva moja dva posta.
Zaboravio sam napomjenuti da se VEOMA pazi
na taj KUT OSTRICE.Ako "nanjusite" kakav je:
tjesan, sirok, srednji .... i sl.Strogo se drzite njega.
Svaki proizvogjac noza (iole malo bolji) tacno
izracunava za tu tvrdocu i odgovarajuci kut.
Da se ne obruka na trzistu.Svaka varijacija u ostrenju
dovodi do zaobljivanja stranica ostrice sto nikako nije
preporucljivo.
Recimo primjer: ako imate relativno meksi materijal a
napravite preostar kut ostrice onda ce te cesce ici
po pozadini tanjura, ali zato taj noz je mnogo bolji
za "Trening" i eksperimente oko ostrenja.
To su gotovo uvjek jevtini nozevi kojih Vam nije zao
i da z... te sto.

[Jopan]

Aj, aj, ja ne znam naoštriti (da brije) dobro ni meki nož a kamo li tvrdi. A ja napravio tvrdi od "stirije" pa bi te zamolio jer vidim da se razumiješ u materijale da pogledaš ovu temu i daš komentar. http://forum.hr-oruzje.org/viewtopic.ph ... 2&start=60
Jednostavno oštrenje noža od ovog materijala ručno ne ide jer se uopće ne osječa skidanje materijala a dovoljno sitan brus namam da bi mašinski noštrio.