Vojna 7,9 municija za m-48

[Mike_Torello]

Tnx za pojasnjenje =)

A kad si Mike spomenuo ponovno punjenje streljiva znas koji dio cahure kod karabinskog streljiva (a i pistoljskog i revolverskog) je najkriticniji kod ponovnog punjenja? Mislim jel znas gdje ce cahura kad pukne nakon prevelikog broja ispucavanja puknuti po obodu najprije i zasto?

po onome sto sam vidio, rascjepljivale su se po duzini pocevsi od otvora za zrno... zasto neznam, mozda udljed "izvlacenja" i stanjivanja materijala na vrhu cahure, koji postane tvrđi i lomljiviji nakon vise ispucavanja ako se ne omeksa plamenom... no, mozda sam u krivu, jer nisam sam punio streljivo vec sam samo slusao o toj temi =)

[Degman]

Ima tu puno kolega koji sami pune streljivo pa nek me isprave ako misle da grijesim ali iz svog iskustva mogu reci da su mi cahure pucale (na 8x57 i 8x68) otprilije 1cm od dna cahure.
Ovisno o jacini metka i kalibru moze biti nekih razlika ali pucaju uvijek u donjem dijelu.
A pucaju zato jer se cahura u lezistu ne siri jednoliko cijelom svojom duzinom nego na tom dijelu je vec dovoljno debela stijenka cahure da je dovoljno cvrsta da se ne prosiri,to je taj 1 cm okvirno u zadnjem dijelu,tu je cahura najjaca i tu se ne siri ni malo ili jako malo dok se ostali dio prosiri vise i ispucala cahura nije jednoliko izoblicena da se tako izrazim.
To mozes vidjeti na ispucaloj cahuri (cim je jaci metak to se bolje vidi),vidjet ces kako je izvlakac vadio cahuru da su na cahuri ostali vidljivi znakovi a na tom donjem dijelu ne.
Kad ponovo punis metak cahuru na presi moras u matrici ponovo vratiti u one dimenzije prije ispucavanja i tu se na tom dijelu materijal savija ponovo,govorim savija karikirano,ponovo se vraca na svoju dimenziju prijasnju dok ovaj donji dio ostaje u prvobitnoj dimenziji jer se nije prosirio.
I sad nakon odredenog broja punjenja i ispucavanja taj proces savijanja se ponavlja i tu se materijal zamara i dolazi do pucanja.
Primjer recimo kad lim uzmes i savijas po istome mjestu nakon odredenog broja savijanja ce puknuti.
Meni je cahura napukla na 8x57 nakon 8 ili 9 punjenja cini mi se a na 8x68 poslije 5 ciklusa i obje na istom mjestu otprilike.
Jel ima tko slicna iskustva sa time?

[HS2000]

Nažalost opet se vraćam nazad Naime ja nikada nisam vidio kutiju streljiva 7,9 sa lakim zrnom (mislim na posljeratnu ex yu proizvodnju) Vidio sam ili sa teškim ili sa univerzalnim zrnom ali kada ih izvažete iste su težine aae sad vjerovatno se proizvodilo i to streljivo sa lakim zrnom pa molim sliku kutije Što se čelične čahure tiče koliko mi je poznato 90 etih je bilo PPU,Rumunjskih (22) i nešto malo IstočnoNjemačkih(04) ovo u zagradi su oznake Napominjem da je rumunjsko str. imalo lakše zrno Pozdrav

[Degman]

Onda je to streljivo koje ima utisnuto na dno cahure brojeve 22 i 77 Rumunjsko a ne Madzarsko kako sam ja mislio i ima osim lakseg zrna kako navodi kolega i kracu cahuru.

[Mike_Torello]

Nažalost opet se vraćam nazad Naime ja nikada nisam vidio kutiju streljiva 7,9 sa lakim zrnom (mislim na posljeratnu ex yu proizvodnju) Vidio sam ili sa teškim ili sa univerzalnim zrnom ali kada ih izvažete iste su težine aae sad vjerovatno se proizvodilo i to streljivo sa lakim zrnom pa molim sliku kutije Što se čelične čahure tiče koliko mi je poznato 90 etih je bilo PPU,Rumunjskih (22) i nešto malo IstočnoNjemačkih(04) ovo u zagradi su oznake Napominjem da je rumunjsko str. imalo lakše zrno Pozdrav

poslijeratna ex yu proizvodnja znaci poslije WWII ili poslije domovinskog rata? Kutije streljiva sa teskim zrnom imaju stare godine prozivodnje, '55 recimo, dok ovo sa univerzalnim seze sve do domovinskog rata... sto se meni cini, da su zalihe lakog zrnja potrosene u WWII i ubrzo nakon, ostale su zalihe teskog zrnja a kada je lako zrno izbaceno iz upotrebe tesko zrno se pocelo pakirati pod univerzalno, kombinirano sa starim zalihama kutija na kojima pise tesko zrno dolazimo do situacije koju poznam... imam par prastarih kutija sa teskim zrnom, i vise kutija raznih godista sa univerzalnim zrnom... tlaka mi sada ici kopati po kutijama ali mogao bih provjeriti koje mi je najmlađe streljivo sa teskim zrnom... nekako sumnjam da su ga proizvodili (tiskali takve oznake na kutije) nakon sto su uveli univerzalno, tako da sve ovo tesko zrnje koje imamo je zaliha PRE-univerzalno proizvodnje... tako se meni cini... osim ako netko ima kutiju YU streljiva "novije" proizvodnje (recimo '70-'80) a da njoj pise "sa teskim zrnom", nekako sumnjam u to, no mozda se varam.

[Spinnaker]

Onda je to streljivo koje ima utisnuto na dno cahure brojeve 22 i 77 Rumunjsko a ne Madzarsko kako sam ja mislio i ima osim lakseg zrna kako navodi kolega i kracu cahuru.

čaura je kraća

a sad da je rumunj sa oznakom 22 77 ne bi se kladio
mislim da je ukrajinac, i namjenjen je za puškomitraljez, nikako za m48

[HS2000]

Mike sve što si napisao potpisujem ida nema "teškog"zrna na novijoj proizvodnji(80-90 te)sve je standard "Univerzalno M 49" A ova oznaka 22 je Rumunjska municija sa želj čahurom ali bilo je "uvezeno" i nešto sa mesinganom čah oznakeRPR -55 po meni značajno manja količina Usput ovi RPR 7,9 meci su bili u mesinganim trakastim nosačima(bar ovi koje posjedujem)

[Iggy]

Pucao sam te lakirane sa crvenim prstenom protiv vlage,ne znam tko ih proizvodi ali su bili pakirani po 20kom u kutiji,u metalnoj ovalnoj "konzervi". Uglavnom nisam imao nikakvih problema sa prskanjem i izvlačenjem čahure nakon opaljenja,sve normalno.Čelične čahure (PPU sa oznakom "Č" na ćirilici) u M48 mogu napraviti samo probleme,tako da ih treba izbjegavati.Tko puni sam može iskoristiti barut i zrno. Lakim zrnima je punjeno streljivo starije proizvodnje,sjećam se natpisa sa kutije.Ali već godinama to nisam vidio. Zatim ide oznaka "puščani metak sa teškim zrnom",nakon toga "univerzalno zrno",a oba su oko 12.7grama,tj,teška. Streljivo novije proizvodnje (od 1980. i neke pa dalje) ima i antikorozivnu kapislu koja nije punjena živinim fulminatom kao ove starije,tako da puno manje šteti cijevi.

[HS2000]

Što jna imala streljivo sa "sinoksid" kapislama -- nisam dosad čuo Znam da na komercijalnom streljvuPPU proizvodnje već od 60-70 god piše "bez žive ne erodira" Molim tko zna više

[Iggy]

Na kutijama vojnog streljiva nema nikakvih podataka,to znam od jednog kolege koji dobro poznaje tematiku.Od koje godine imaju neoksid kapisle nisam siguran,uglavnom novija proizvodnja. Inače živin fulminat se koristio u proizvodnji kapisla da bi ista što duže bila u funkciji,tj. da bi nakon dužeg skladištenja streljivo bilo ispravno,dok ono za civilnu uporabu ima puno manji vijek trajanja.

[Degman]

Kolega nemoj pricati besmislice.
Stavljali su zivin fulminat tada jer nisu znali jos za olovni azid i neke druge modernije inicijalne eksplozive a ne zbog dugotrajnosti.
Da je zbog dugotrajnosti punili bi i dan danas kapisle sa zivinim fulminatom.

[Iggy]

A dobro kad ti tako kažeš. Zašto je onda rok trajanja vojnog streljiva npr.50 god.,a onog za civilnu uporabu puno manje???

[Degman]

Tko kaze da je civilnog puno manje?

[jolly]

Da ozivim temu:
Ima li neko spoznaje koliko je korozivno vojno streljivo ostalih zemalja koje se moze naci na ovim prostorima:
7.9 i 7.62?
Rumunjsko, pa onda ostalo?

[lex-lutor]

Tesko ces doci do tih podataka...jer bi morao znati tocan sastav inicijalnog punjenja kao i baruta koji se upotrebljava.....

[jolly]

Mislim da je osnovno pitanje da li je postojao kakav standard za zemlje istocnog bloka u proizvodnji streljiva.
A ako nije, onda ce to ovisiti o pojedinom proizvodjacu / ili zemlji proizvodnje.

U svakom slucaju, mozda se javi neko ko je upucen u to.
(Za yugo-vojnu municiju smo jasno ustanovili)

[Huntercro]

imam izvjesnu količinu tih metaka ali me ubije čiščenje poslije
spreman sam riješit se tog streljiva ako ima zainteresiranih, isto vrijedi i za 7,62x39 i 7,62x54r
nikako očistiti što kaže oštri, jebem pucanje kad nekoliko dana poslije čistim
poruke na pp

[Iggy]

Hcro, mesingana četkica i neko otapalo. Prije dobro naulji asolom i neka malo stoji. Za 10 min cijev čista skroz.

[Mario_Zg]

Ma samo tekucine za pranje sudja i vruca voda i plasticna cetkica i sjaji se ko nova. Ja samo pucam jugo mesing i rumunje i nema brige.