Tropski kalibri za lov europske divljači

[jolly]

Na slici je uvod iz autobiografske knjige Johna Noslera, "Going Ballistic", o tome kako je napravio prvo premium zrno na svijetu, Nosler- partition. Dvokomorno zrno. Na kojem je kasnije digao kompaniju i stvorio karijeru (obogatio se)

Knjiga je inace u mojoj biblioteci. (Cijelo vrijeme tvrdim, treba citati lektiru )

Amerikanci tvrde da je to prvo premium zrno, iako je RWS izbacio gotovo identicno H-mantel prije Noslera.
Zrna H-mantel, i nosler partition su Dvokomorna zrna, sa dvije sekcije olova odvojena pregradom od obojenog metala.
Radi na nacin da prvi dio fragmentira i prenosi energiju, drugi dio ima probojnost do i kroz vitalne organe.

Uglavnom, u uvodnim crtama koristio je kalibar 300 Holland & Holland, balisticki ekvivalent 300 win mag, kad mu je metak potpuno podbacio. I jasno prikazao probleme koji mogu nastati kod tvrde divljaci.
Ovaj dogadjaj ga je motivirao da napravi bolje zrno.

Kratka prica vrlo je poucna i baca realno svjetlo na preveliku brzinu rozantnih magnuma, kad se ne korisiti pravilno zrno, u odredjenim okolnostima.
Zato rekoh, kad se ima 300 wm ili slicno, municija se mora birati znalacki. (i onda nije ni jeftina)

[Darko11]

Inace, 9.3x62 i 9.3x74r, osmisljeni su iz istih razloga kao i 375H&H dok je Njemacka imala kolonije u Africi, i za takvu divljac, a sasvim solidno se primjenjuju i na Evropskom kontitnentu, i dan danas.

Ni blizu.9.3x62 i 9.3x74r, su daleko slabiji od 375 HH.To su kalibri na cahurama velicine kao 30-06 sa zrnom od 9.3 mm specijalizirani za divlje svinje.Njemci nikad nisu imali prave Magnume osim 8x68s.Tek se 8x68s moze porediti sa 375 HH.

[jolly]

Provjeri tablice, i energiju.
9.3x74r je napravljen u duzoj cahuri radi smanjenja tlaka za prelamace.
Ovo je bitna karakteristika kod baruta iz onog doba, u tropskoj vrucoj klimi. To je bila ideja. Kod loseg baruta smanjiti tlakove za trope.

8x68 je slican 300 wm. Uspordeiti tablice, energije i brzine.
Promjer zrna vrlo slican, Za 300wm je ,308, a za 8x68 je ,323.

U nekim zemljama Afrike dozvilit ce zakonski 9.3 za lov na bivola, kao kontinentalnu equivalent 375.

Medjutim, 8x68 -NE.

Inace za svu tvrdu ili tesku divljac, preferira se tesko i sporo zrno. Izuzetak su mozda weatherby calibri, poput 378 weath, medjutim, osim vece brzine, zrna imaju iste kvalitete sporijeg 375. Promjer, masa, frontalna povrsina, sectional density, a probkem vece brzine i fragmentacije se rjesava modernim zrnima kontrolirane ekspanzije.

Ali weatherby je moderan pristup iza drugog sv rata. I do dan danas nije bas prihvacen na crnom kontinentu. Brzina zrna i lov na blizu ne idu bas skupa. Ako nista drugo nema potrebe za jaci trzaj.

U prethodnim postovima bila je rijec o starijim kalibrima prije prvog sv rata. Tad rozantnih magnuma nije bilo, osim kalibra 280 Ross, koji je upravo u Africi stekao katastrofalnu reputaciju i neslavno propao. Inace 280 Ross je prvi pravi rozantni kalibar koji je postizao brzine oko 1000 m/s, ili nesto preko 3000 ft/sec.

Istrazi na google 280 Ross, lion hunting mr Grey.
O tome su pisali Terry Wieland, Chuck Hawks, African hunting gazzete, casopis, mozda ima i na wikipediji nesto o tome.

Inace 280 ross, i puska linearne akcije, postizali su zlatne medalje u long range natjecanjima prije prvog sv rata u bisleyu na 1000 yardi. Ali brzina zrna i mekani soft point pokopali su ga na terenu u lovu. Jedan od prvih prmjera gdje je kalibar dobar za jednu namjenu ne mora bit dobar za drugu.
Zato sam misljenja da rozantni kalibri nisu univerzalni, vec specijalizirani.

[Darko11]

Provjeri tablice, i energiju.

Provjeri tablice i energiju Jolly,usporedjivas neusporedivo.Primjer potrazi Norma Oryx u 375 HH i u 9.3x74r . Britanac je preko 1000 J jaci a i u ostalim primjerima.9.3x62 je jos slabiji i to je kao neki 30-06 ili 7x64 u kalibru 9.3. 375 HH ima energiju oko 5700 J u prosjeku,kao 8x68s ali u proseku je nesto jaci nego 8x68s i 300 win mag. 9.3 su druga liga,oko 4500J .Ako imas metke usporedi cahure,velicinu i kapacitet cahura i sve ce ti biti jasno.

Ne sporim da manje i brzo zrno iako pravi veliku stetu nema dobru zaustavnu moc na bivolima i drugim teskim zivotinjama kao teze i sporo zrno,crnobarutni 50- 90 imao je manju energiju nego 7x57 ili 308 a obarao je Bizone kvalitetno,,ali 375 pa i 300 win mag i 8x68 su jednostavno jaci kalibri od 9.3 skupine vjerovatno namjenjeni za daljine preko 100m i sl..

[lex-lutor]

Rekao bi moj kolega "zamisli da te pogodi IGLA brzinom od 1000 m/s, e sada zamisli da te pogodi BILJARSKA kugla sa 500 m/s "

[jolly]

Decki ono sto treba gledati je slijedece:

- Brzina zrna
- tezina zrna
- energija zrna, kao funkcija prethodne dvije

- frontalna povrsina zrna
- oblik zrna ili tip zrna (siljati, tupi, ravno odrezani-meplat, brzo ekspandirajuci, kontrolirane ekspanzije, ne ekspandirajuci, itd)
- sectional density
- knock out factor (taylor ko value) - s time da o ovome kod nas ne zna skoro nista

Sve prethodno moze se izraziti matematicki i ima utjecaja. Ali nosi i varku.

Energija kao produkt brzine i tezine moze se zakamufirati u paketu kroz tesko i sporo zrno, ili kroz lagano i brzo. A to nije isto.

Bitno je i mjesto pogotka divljaci, a ni jedna formula ovo ne razmatra. Dok se mjesto pogotka ne rjesi matematickom formulom, nece biti ni zadovoljavajuce formule efektivnosti kalibra. A kamoli da se gleda samo kroz jednu ili dvije varijable s gornje liste

Hidrodinamicki shok (kao posljedica brzine) nije moguce dokazati jer u istim i slicnim uvjetima, ne mora se desiti ili ponovoti
Kod najkrupnije divljaci, to ni ne postoji.

Medjutim, s druge strane - i bez hidrodinamickog shoka, primjecena je drugacija reakcija divljaci na pogodak razliciitm kalibrima.... sto je nadalje bila perspektiva stvaranja formule za knock out value, John Pondoro Taylora. (jednog od najcitiranijih autora,o kalibrima i dan danas, jer je zapazanja bazirao na vise tisuca odstrela sveg i svaceg od divljaci, i nastojao uskladiti sa svojom formulom). A lovaca takvog iskustva vise danas nema, jer niko ne lovi vise u takvom volumenu. Inace i ta knjiga mi je na polici.

Poanta je da kod lovne balistike, za sad nema konacne formule koja ce brojkom dokazati sta je bolje, vec je efektivnost kalibra sprega svih gornjih faktora, (PLUS KOLEKTIVNO ISKUSTVO STRUKE).
Takodjer da napomenem da u lovackom prirucniku, u lovnoj balistici ovi faktori se ne obradjuju, pa ne treba se cudtiti propustima u znanju veceg broja lovaca.

A kad govorimo o kolektivnom iskustvu, 375 HH, se stavlja uz bok evropskim 9.3 kalibrima.

U skladu s navedenim, ima i drugih primjera gdje je kalibar solidnih mjera zrna i duzine cahure- podbacio, novi primjer vam je 10.75x68.. iako se korsitio za lov najteze divljaci, cak i s odredjenim uspjehom, ali bilo je i kikseva.

J. P. Taylor ga je opisao kao ne pouzdan metak, loseg SD, koji uslijed tog pada u K.O vrijednostima (knock out value).
(African rifles and cartrdiges, 1948)
Lako kad jedan autor nesto napise o tome, ali povijest i praksa ga s vremenom stavila na mjesto, koje to potvrdjuje. Danas je to vrlo rijedak kalibar, kolekcionarski, i prakticno terenski beznacajan, cak mislim i bez tvornicke muncije u proizvodnbji (70 godina nakon objavljivanja Tayorovog teksta)
Pao je na ispitu protoka vremena (kolektivno iskustvo struke).

9.3, medjutim - stoji i dalje. (ukljucujuci zakljucno do bivola)

8x68 ima energije, ne moze se poreci, ali slabiji je u nekom od ostalih faktora, govoreci o africi. medjutim na evropskom kontinenetu sija punim sjajem. U Africi ga ne vole, jer nema municije u loklanim ducanima, za razliku od 300 wm.

Ako izuzmemo Opasnu divljac, za stepsku divljac.... sta je dobro....?

Po meni, 7 rem mag, 30-06, 8x57, 308 win, 7x64, 270 win (bez elanda) i slicni, nasi svakodnevni.

u kategoriji velikih kalibara za stepsku divljac do elanda, plus mekana opasna divlac (macke):
338 win mag, 8x68, 9.3x64, 9.3x62, 300 win mag, 300 weathebry, 300 HH... i slicno, uz pravilna izbor zrna.

Za velicine divljaci, od bivola na gore (nilski konj, slon, nosorog, ali i krokodil koji trazi jak pogodak u glavu) - 375 HH pa na gore, ali to je univeralni kalibar koji je s laskim zrnom i za prethodne kategorije, i sto ga razlikuje od svih jacih).

A sad, sta je od africkog primjenjivo za evropsku divljac, od sveg navedenog, a da budem u skladu teme... znamo i sami. A po meni, zakljucno je to do 375 hh,. Preko tog sve je pretjerano, pa zato nisam ni navopdio kalibre za ekspresice.

Ako neko zeli usporedjivati kalibre, onda makar treba napraviti tablicu i usporediti sve navedene faktore da se dodje do zakljucka, pa javite rezultate.

To je po meni.

[Darko11]

Svi ti kalibri imaju svoju namjenu.Ja govorim o energiji,koeficijentu mase i brzine zrna,a energija a bgmi i cahura, puno su vece kod 375 HH nego kod 9,3 grupe.Druga stvar je ucinak na divljac odredjene biomase i u odredjenim situacijama i daljinama.I onda sve sto bi eksperimentalno utvrdili kao cinjenice na 50m,nebi vrijedilo na 300m vjerovatno.Kugla iz sacmarice do 50m moze konkurirati zasigurno zrnu iz karabina po zaustavnoj moci,ali na 100m sigurno ne moze jer joj je B.C i SD bijedan, a o vecim daljinama da ne govorimo.Ne sporim da su 9,3 konkurentni u Africi jer nemam pojma o tome, ali ostaje cinjenica da je 9,3x62 zapravo 30-06 sa vecim zrnom dok je 375 HH pravi magnum siroke cahure.Cak i kad sam pucao 9,3x62 nisam primjetio nikakvu razliku u buci i trzaju u odnosu na 30-06 ili bilo koji "srednjak".

[jolly]

Sta kaze struka? Ako ja bas ne znam sta pricam.

(ponavljam, nije sve matematika)

https://www.youtube.com/watch?v=J9dV0e3toSY

Kadrovi u 36 sekundi, i u 29 sekundi. Screen shotovi u privitku

Verficiran author, u karijeri do 2018 imao je odstreljeno okrugo 100 bivola. danas vjerojatno i kojeg preko. Prosjek mu je 2.5 bivola godisnje kako ispada.

Vidio je odstreljenih bivola vjerojatno barem duplo.

Lovio po svim africkim lovnim zemljama. 40 godina iskustva.
Skolovan na vojnoj akademiji, bivsi marinac, ima formalno znanje o balistici.

Nije fora citirati wikipediu, ali od autora procitati sta kazu: Terry Wieland, Craig Boddington u (pisanom obliku, tvrde korice), J.P. Taylor... Kad budem imao priliku mogu poslikati tekstove iz literature iz moje bibioteke.

Inace 9.3x64 razvija vecu energiju od 375 HH u nekim laboracijama. 9.3x62 i 9.3x74 nesto manju. Ali kako rekoh nije poanta u jednom ili dva parametra.

[Mirok]

Ali dečki,pitanje je bilo da li nabavljati "afrički "kalibar za evropske uvjete?
Moje je mišljenje da su u takvim dilemama neiskusniji lovci koji misle da će nabavkom prejakih kalibara biti sigurniji u odstelu.
Ja i dalje mislim da je dobitna kombinacija-adekvatan kalibar,dobar odabir metka(zrna) i dobar pogodak(u vitalnu zonu).
I to je

[jolly]

Tocno!

[lex-lutor]

Moje osobno misljenje, ne mora biti tocno, je da svaka PROMOCIJA veceg kalibra od .323 (8mm) za lov na podrucju EU NEMA SMISLA i da se radi samo o NAVLAKUSI kako bi kupci kupili novo oruzje i trosili vecu lovu na municiju.

Dobar pogodak je pocetak i kraj svake price.

[jolly]

Ja se nacelno slazem s tim sta si napisao, osim u broju: solidan gornji limit za evropu je po meni 9.3 mm ili 9.5 mm (.375).

[Darko11]

9.3x64 svakako je ista klasa kao 375,sorry,na njega sam zaboravio. 9.3x62 i ,9.3x74r su vec znatno slabiji energetski.Govorim samo o podacima iz tablica.Ne negiram da i oni nebi jednako obarali u Africi

O ucinku na Africku divljac necu ulaziti,tu nemam kao sto rekoh nikakva iskustva,Afriku sam vidio samo na ekranu , i ne negiram da i 9.3x62 nebi tamo bio jednako dobar.
Sto se Evropskog lova tice iskustvo mi je skromnih 17 divljih svinja u zadnjih 5 god odkad lovim crnu divljac,primjerci do 110 kg.Kalibri koje sam koristio su 30-06,8x57,22 lr,krupna sacma i breneke jedinacno zrno.Sve je palo u krugu od 5m cak i pri nekim losijim pogodcima osim sa krupnom sacmom.Mnogi kolege koji love sa 9.3x62 a i 300wm su razocarani u smislu da nisu primjeili razliku izmedju njih i srednjaka poput 8x57,30-06 i 7x64 ,tako da ja i nisam ljubitelj nekih teskasa.

[jolly]

Karamojo Bell je tvrdio isto - nema razlike u reakciji kod preciznog pogotka umjerenim ili debelim kalibrom.
Ali o ovoj tvrdnji, bi se dalo raspravljati iz vise aspekata. Treba razlikovati "precizan" i "malo manje precizan"

Medjutim:
Treba znati da "overkill" u lovu ne postoji. Ali postoji ranjavanje i gubitak divljaci.
Kod male razlike pogotka u vitalno mjesto ili malo izvan njega, jedini koji je to obrtadio je Taylor, sa svojom teorijom o knock out vrijednstima. To je jedina matematika koja se priblizila realnosti.

Mislim da realno gledajuci kalibri preko 9.5mm - na evropskom kontinentu ne trebaju.

Puscani uzljebljeni kalibri preko 9.5 mm imaju funkciju:
- ako je za crni barut, pa gdje nema brzine, dize se masa zrna da se ima energija - naravno tamo gdje se smije loviti sa crnim barutom
- divljac preko 1000 kg, dakle Afrika, i par izuzetaka na drugim kontinentima... (water buffalo, australia, juzna amerika)

Postavlja se slijedece hipotetsko pitanje:
Neko planira loviti debelu divljac u africi. Kupi sebi 577 Nitro express, 700 NE, 416 Rigby, 460 weatherby...
Zivot ce mu mozda ovisiti o dobro plasiranom hicu.

Kako se pripremiti?

1) Da mu puskar upuca pusku na streljani i da ode u Afriku? Sa dva metka provjere kod puskara?
2) Da sam upuca pusku, sa resta i ode u Afriku? Sa par metaka statickog iskustva?
3) Ili da je malo tegli sa sobom po sumi, ode na koji pogonski lov na svinje, odradi neku ceku ili pirsch, i dobije malo prakse i osjecaja za pusku, prije nego mu o toj puski bude ovisio zivot?
4) nesto drugo?

[lex-lutor]

...1) Da mu puskar upuca pusku na streljani i da ode u Afriku? Sa dva metka provjere kod puskara?
2) Da sam upuca pusku, sa resta i ode u Afriku? Sa par metaka statickog iskustva?
3) Ili da je malo tegli sa sobom po sumi, ode na koji pogonski lov na svinje, odradi neku ceku ili pirsch, i dobije malo prakse i osjecaja za pusku, prije nego mu o toj puski bude ovisio zivot?
4) nesto drugo?

DA me se ne shvati krivo!

Onaj tko ima LOVE za takve izlete znaci da si moze prisutiti sve sto je potrebno cak i da plati asistenta koji ce misliti i odraditi stvari umjesto njega, nekako bih se kladio da je omjer 99:1 pri tome mislim da 1-predstavlja nekoga kao ti koji je ujedno i sportski strijelac, trenira i ulaze u svoje znanje i STVARNO ga zanima to sto radi, ovih 99 SAMO IMA PARA i nista vise, cast izuzecima....

[jolly]

Zbog cijene lova, takvi kalibri se sve manje koriste, i sve manje je kolektivnog iskustva.
Kontradiktorno ovoj cinjenici, mislim da je proizvodnja ovih kalibara danas cak i u porastu, gledajuci globalno.
nekoliko proizvodjaca vec radi i tvornicku munciju za mnoge ove kalibre, sto indicira potraznju trzista.

Nikad nisu bili masovni, ali su te puske po prosjecnoj cijevi odstreljivale ogromne kolicine divljaci, do kraja 70tih godina.

Bell, Taylor, Wally Johnson, Harry manners, - lovci na bjelokost, ali i mnogobrojni drzavni rangeri su odstreljivali tisuce grla.

Prva trojica imaju skupa odstreljenih preko 3.000 slonova recimo. Nekoliko stotina nosoroga. Bivola valjda troduplo. u dvadesetak godina iskustva, svaki.
Boddington, kao moderni lovac, profila klijent-pisac-lovac-sponzorusa, u 40 godina ima "samo" 100 bivola, i svega po nekoliko od ostalog DG.

Tako da treba reci da se kolektivno iskustvo sa terena gubi. (Holland & Holland je proziveo do decembra 2019, mislim samo 18 komada expresica 700 NE, recimo)
Malo je danas ljudi koji moze reci da su odstrelili barem 1, grlo od svih big 5, a kamoli kompletan big 5.

Od zapravo 7 vrsta opasne divljaci, danas je 6 pod nekakvim citesom. jedino bivol nije.
ovo naravno dovodi do astronomskog porasta cijena.

A samim time, do pada brojnosti odstrela i opceg iskustva u ovim kalibrima.
Danas ni profi vodici nemaju iskustvo ko stari lovci na bjelokost.

Ali to ne znaci da treba ici ko tabula raza u takav lov. Bez pripreme.
Moje je misljenje da sto se bolje pripremis, iskustvo ce biti kvalitetnije, a prica za unuke jos bolja!!!!
Suprotno tome, kad neko plati puste pare, ode u lov i napravi katastrofu od lova.... jer se nije pripremio.... promasi, ranjava, napravi debakl, i nije bas neka opcija.
Ali, da, kako cujem, desava se. Lovacki kampvi puni takvih prica. Dakle, u pravu si u procjeni Lex-lutor.

[SSG]

A što je sa starim 8x64S?

[matezg1]

Nažalost otišao je u povijest makar jako dobar kalibar i ako ga imaš nemoj prodati.
Korištenje afričkih kalibara na europskoj divljači je jednostavno previše .
Na kraju krajeva ne ubija kalibar nego dobar pogodak .
375HH kod nas je definitivno previše s obzirom na enrgiju kojom dolazi do propucavanja
i zrno se u dosta slučajeva niti ne otvori 300mag također je kalibar koji je napravljen za lov na velike daljine
a kad ga upotrijebiš na blizu propuca divljač i najčešće ode.
Sa 7x57 mauser i 303. British u Africi je odstrijeljeno dosta toga jer su ti kalibri bili dostupni .
Naravno da su profi hunteri imali puno veće kalibre ali za afričku divljač a ne za naše uvjete.
Ima zanimljiva knjiga The man eaters tsawo o izgradnji pruge u Keniji za one koji imaju vremena.

Osobno i 308,3006 i 8x57 sasvim dovoljni sve što se kod nas kreće past će ako je pogodak dobar
ako pucaš u pogonu pa pogodiš vepra s oproštenjem u guzicu i 50 bmg je premalo.
Kalibar koji ti odgovara i sa kojim možeš dobro pogoditi je najbolji kalibar nema potreba za nekim afričkim kalibrima
osim ako hoćeš biti glavni baja u selu jer imaš najvećeg.
Pucao sam iz tih nekih afričkih kalibara 416 rigby,458 win 470 HH i iskreno meni je to previše za naše uvjete
za bivole je ok ali za veprove previše.

[dejandlesk]

Potpisujem! Ja sam osobno promašio lisicu sa 243 Win. i lisica je pobjegla. Isto bi pobjegla da sam je promašio i sa puno jačim kalibrom. Zaključak je da u slučaju promašaja, kalibar nema nikakvog utjecaja na odstrel!

[Darko11]

375HH kod nas je definitivno previše s obzirom na enrgiju kojom dolazi do propucavanja
i zrno se u dosta slučajeva niti ne otvori 300mag također je kalibar koji je napravljen za lov na velike daljine
a kad ga upotrijebiš na blizu propuca divljač i najčešće ode.

Brzi kalibri ne propoucavaju divljac nego spori. Spori kalibri se teze otvaraju i traze meksa zrna a ne brzi.
300 win na maloj daljini obicno nece probiti divljac, nego na daleko kad mu padne brzina.Na malim daljinama 300 win pravi velike podlijeve i raznosi meso i zrno cesto i fragmentira zbog velike brzine ,pa je potrebno koristiti tvrdja zrna.
30-06 sa 9,7 g zrnom ca napraviti vece podlijeve i stetu na mesu i obicno nece probiti ako je mekse zrno,cak i fragmentira,za razliku od sporijeg 11,7 grama zrna koje probija i radi manju stetu na mesu. 45-70 ce obicno probiti i napraviti dobar krvni trag i manje stete na mesu nego 30-06 u bilo kojij varijanti jer je spor.

Dakle sto zrno ima vecu brzinu to je veca vjerovatnost da ce se otvoriti,mozda i fragmentirati,nece probiti i vjerovatno ce biti velika steta na mesu.Sporija zrna bez obzira na kalibar i promjer rade (ovisno o tipu zrna) manju stetu na mesu,manju ranu,cesce daju izlaznu ranu od brzih kalibara.Zbog odlicne probojnosti relativno spora i teska zrna se koriste za Africku divljac velike biomase,jer kod manjih brzih kalibara zrno se cesto raspadne prije nego dodje do vitalnih organa tako teske divljaci.Kod manje biomase pak veca brzina zrna malog kalibra cesce daje padove u vatri.

Dakle to da 300 win mag na malim daljinama probija divljac i ne otvori se ,ne stoji.Upravo suprotno.Ako je zrno meko u tom kalibru doci ce do njegovog raspadanja u mesu i pretjerane stete i podlijeva zbog vlike brzine zrna i otpora tekucina u mesu.