Lov na divlje svinje na otocima; koja puška bi bila najbolja

[jolly]

Ovo s divljači na Cresu je izgleda puno ozbiljnije nego što šira javnosti zna:

.

Najvise se pise o DS, na Cresu. Covjek bi rekao, otok Cres jedini ima problem sa divljom svinjom?
"Alohtone" divljaci ima i po ostalim otocima: lopatar naseljen na Grguru, divlje svinje i lopatara ima Na Cresu, Losinju, Plavniku.
Divlje svinje na Krku i pokoji medjved. Na Krku je k tome i posaast sa cagljevima.

Nabrajam samo najblize otoke.

A o Cresu se pise zato jer je stvar visoko izpolitizirana, bas na Cresu.

Tamo su se formirale dvije struje.
Ovcarstvo je jedna struja, najglasnija. Oni se bune.
Lovni turizam je druga struja, tiha struja. Kad ih prozovu, oni kazu da se trude izluciti divljac. Ali da ne ide.

Cres je turisticki otok, gdje se najveci dio prihoda ostvaruje turizmom.
Po zimi, turizma nema. (hotelski, apartmanski i nauticki turizam, ugostiteljstvo, svi su vezani za tople mjesece)
Mladi ljudi, uglavnom napustaju otok(e) i traze zanimanje u velikim gradovima ili van zemlje.
To je otocka ekonomija, i demografija.

Kroz taj turizam kao glavnu otocku ekonomiju, neki su se poceli sve vise orijentirati prema lovnom turizmu.
A ovo je najaktivnije u post sezoni. Kad drugih turista nema.

Neki su apartmani sagradjeni, upravo radi lovaca koji dolaze u post sezoni, koji u lov dolaze od rujna, pa do mjeseca sijecnja.
Skupni lovovi organiziraju se svaki vikend, pojedinacni lov pirschom i s ceke, stalno.

Poanta je da lovni turizam, niko od "bundzija" ne spominje kao pozitivnu ekonomsku granu otoka.Ali apartman ce lovcu svako rado iznajmiti. Ja sam znao nociti u apartmanima od ovcara, kad bih tamo bio u lovu.



Ovaj dio novinskih napisa sa datog linka - nije u potpunosti tocan.
""Nepromišljeno su uvezene na otok 1986. godine (29 divljih svinja, 63 jelena lopatara i 54 muflona), a već nekoliko godina kasnije počele su se širiti otokom. Prvi su štete imali ovčari, kojima je dugo trebalo da nadležne uvjere da divlje svinje napadaju čak i žive janjce, zatim i drugi poljoprivrednici, a uskoro je postalo jasno da nekontrolirano množenje tih životinja prijeti uobičajenom načinu života na otoku.""

Mislm da je to bilo relativno dobro zamisljeno, i isplanirano i izvedeno - nisu uzeli u obzir lokalni ljudski faktor.
Gater:
Ako se pogleda karta otoka Cres, najsjeverniji dio: ograda gatera je napravljena i protezala se iz sredine uvale Mali Bok, do uvale Banja, na sjevernom dijelu otoka, ogradivsi istureni dio koji je poput poluotoka.
Dakle, ograda je rjesena preko najsjeverijeg dijela Cresa, odvojivsi manji sumski poluotok za divljac. S juze strane je ograda, a sa svih ostalih strana ogradjeno morem.

Onda na Cresu stupaju na scenu "domaci" mangupi - ljudski faktor.
Nasla se jedna osoba (tocno se zna koja je to osoba) koja je NAMJERNO porusila ogradu gatera.
Ta osoba nije nikad odgovarala za rusenje ograde.
Divljac se rasirila po otoku.
To je taj dio price, koja se u javnosti ne spominje

Nakon tog poceo se razvijati lovni turizam, i dolazi do sukob sa ovcarima.
I sad na otoku imamo sta imamo.

Pojedini dijelovi otocke sikare, makije, i strmih litica, je vrlo nepristupacan, i kako se s vremenom lovni pritisak sve vise pojacavao, divljac se sve vise povacila u sikaru.
Tako da po meni, alohotona divljac se nece izluciti s otoka. Medjutim, brojnost se moze odrzavati na nekom nivou.

Na slici ispod je screenshot sa google maps, najsjevernijeg dijela otoka Cresa, dio koji se zove loviste Tramontana.
Potegao sam crtu gdje se priblizno nekad postavila ograda gatera.
Ta ograda, iako srusena, i dalje postoji, kroz loviste povaljana, odrezana, negdje jos stoji, i vidi se s mora kad se prolazi s barkom.
Na livadama na sjevernoj strani, po ljeti, kod ribarske kucice na rtu Jablanac (najsjevernija punta od Cresa - nekad dio gatera - punta vidljiva na slici), zna se cesto vidjeti lopatarsku divljac na ispasi.

Zanimljivo je da se muflon nije bas dobro prilagodio na Cresu, ali zivotari i se pokoji jos uvijek vidi, ili nadje. Uglavnom nije u ponudi u lovnom turizmu.
Od divljaci danas na Cresu prevladava divlja svinja i lopatar.

Ako govorimo o muflonu, ima ga u dobroj lovnoj brojnosti vec na Plominu, preko kanala, u Istri.

[Onty]

Ti so to zbilja dobro i iscrpno složio!

Glede gatera i te ograde na sjevero rtu na Cresu, osobno smatram da taj koji je proušio ogradu treba odgovarati i štetu mu naplatiti do zadnjeg krajcara. Međutim, nema šanse da bi ta ograda spriječila širenje divljih svinja izvan gatera. Svinje plivaju jednako dobro kao i psi, bilo bi samo pitanje vremena kad bi ušle u more i preplivale oko ograde "Divlje svinje plivaju u moru kod Makarske" https://www.youtube.com/watch?v=atmnQAYKMrg .

Jednom sam "kontinentalcu", inače starijem, fakultetski obrazovanom, pokušao objasniti kako su divlje svinje u stanju preplivati s kopna na otoke, odnosno, s otoka na otok. "To su vaše lovačke priče". Velim mu da postoje video snimke divljih svinja kako plivaju u moru. "Ma daj, to su ih lovci ubacili u more samo da potvrde te njihove smiješne teorije". Nema tu mrdanja, on je zamislio neku svoju teoriju u skladu s njegovim "lubeničarskim" svjetonazorom o lovu i lovcima, i tu je za njega kraj priče.

[Onty]

Prije nekog vremena našao sam o naboju 338 Federal. Prema onom što piše, to bi bio savršen kalibar za naše uvjete, pogledajte tablice https://www.outdoorlife.com/story/hunti ... ver-tried/ , možda bolji nego ijedan drugi kalibar, posebno na divlje svinje.

Sad zamislite jednu Finnwolf pušku https://www.youtube.com/watch?v=5XZIfkJeSLE (neka vas ne zbuni čudan zvuk na početku videa), prerađenu u 338 Federal.

[jolly]

Kod nas ti je ovako:
Za takve kalibre, koje spominjes moras se baviti reloadingom.
Inace ih neces naci u ducanu, u tvorickoj ponudi.

Od kalibara tog ranga - velike energije, koji se mogu naci u ducanu (vanilija kalibri) , jos ti dolaze u obzir; 9.3x74R, 9.3 x 62, 338 winchester magnum, i vec spomenuti 45-70.
Njih ces naci u ducanu.

Sve drugo, samo i iskljucivo - ako se bavis reloadingom.
Obzirom da vidim americko kanadski utjecaj, u tom slucaju jos: 35 whelen, 450 bushmaster mi padajau napamet.

[Onty]

Čovjek treba biti realan. Svi ti američki kalibri što si ih naveo, kao i još neki, su krasni i fini, ali nisu za nas. Problem je prvenstveno u čahurama, a zatim i u kuglama nekih kalibara, kojih kod nas, odnosno EU, nema.

Što se tiče 338 Federal, tu su stvari znatno povoljnije. Kugle se mogu nabaviti, a čahura je samo otvorena 308 Winchester. Dovoljno je omekšati grlo i provući čahuru kroz matricu, i čahura je spremna za punjenje. Očito, u Federalu su znali da njihove 338 čahure ne leže u ladici svakog špeceraja, ali čahure 308 Winchester su doslovno posvuda, što daje sigurnost lovcima ako proizvodnja 338 Federal jednom prestane, neće ostati "na suhom" glede čahura. Istini za volju, daleko najveći broj lovaca kupuje gotove naboje, samo mali broj puni, tako da Federal nije ništa izgubio, dapače, veći broj lovaca će se baš zbog toga odlučiti za kupnje te puške i naboja za nju.

Govoreći o 9,3x74R, problem je, po mojem mišljenju, što za našu divljač kugle lakše od 250 graina (16,2 Grama) bi bile više nego dovoljne, ali ih do sad nije bilo. Neki vele da je to najmanja praktična težina u tom kalibru. U ona vremena, kad nije bilo nikakvih drugih zrna osim onih s bakrenom košuljicom i olovnom jezgrom, kad je Nosler Partition bio najbolje što je bilo na tržištu, 250 graina (16,2 Grama) je imalo smisla. Razlog za to što je bilo "normalno" da kod udara dođe do otvaranja, kugla izgubi 2/3, možda i više, od svoje početne težine. Stoga 9,3x74 R nije previše "omiljen" koliko bi se očekivalo, jer trzaj je za većinu povelik, i zbog toga puška mora imati određenu težinu. Čuo sam već nekoliko slučajeva da su neki lovci, nakon 8x57 IRS i 7x65 R, nabavili 9,3x74 R, ali su ubrzo požalili.

Videći gdje je problem, neki su proizvođači izišli s 9,3 kuglama, solidne konstrukcije, teškim samo 10 grama (154 grain). Za moj ukus je malo prelagano, radije bih vidio nešto oko 12 grama. No, i s tim 10 grama zrnom, naboj izgleda impresivno http://lutzmoeller.net/9,3-mm/9,3x74R.php . Iako sam se još kao klinac divio austrijskim i njemačkim bokericama kuglarama (obje cijevi), te naravno staroj Brno Super, uvijek me nekako kod dvocijevki odbijao taj otklon pogodaka kad se cijevi zagriju. Stoga, kad sam vidio da su zadnje izvedbe stare Brno Super u 9,3x74 R bile s podesivim cijevima, gdje zagrijavanje ne igra ulogu, stari snovi su se opet probudili. Tko zna, možda jednog dana...

U svojoj znatiželji da probam nešto što nisam prije, jednom sam na strelištu ispalio nekoliko naboja 338 Winchester magnum, i moram reći da taj kalibar, sa standardnom kuglom od 250 graina, nije baš za svakoga. Lijepo je probati, ali hvala, takvo što mi ne treba. Znam jednog našeg ćovjeka u Kanadi koji ima baš navedenu pušku, i on mi je sam rekao da mu je smetao trzaj. Stoga je prešao na 180 graina kuglu i kaže da je sad puška podnošljiva te je odustao od zamjene.

[jolly]

Da, za evropski 9.3 najcesca tezina zrna je 286 graina. Ali od viska tezine glava ne boli.

[jolly]

Evo trazio sam ovaj podatak:
https://pz-cres.hr/ovcarstvo-otoka-cresa/

Uzgoj ovaca na prostranim pašnjacima otoka Cresa oduvijek predstavlja važnu gospodarsku djelanost. Prvi pisani podaci o broju ovaca na otoku su iz 16. stoljeća kada se na području otoka Cresa uzgajalo 120 000 ovaca. U drugoj polovici 18. stoljeća govori se o 70 000 ovaca, a početkom prošlog stoljeća prema dostupnim podacima na otoku je bilo 35 000 ovaca.

Danas je mozda 10.000 ovaca? Mozda.

Dakle, poanta je slijedeca:
EKo sustav i biotop otoka Cresa moze prodzavati barem do 120.000 ovaca. I to u 16 stoljecu ondasnjim metodama i bez podrske znanosti (veterinaras i sl)

Ovcarstvo je od svog vrhunca, do danas u kontinuiranom opadanju.
I to se desava bez pojave jelena ili divljih svinja, koje se pojavljuju iza 1986 godine, realtivno nedavno

Razlozi opadanja ovcarstva su demogafski, a ne alohtona divljac. To jest: Sve se manje ljudi bavi s time.
Divljac, radi stetu to je cinjenicno, kao sto je radi svugjde u ruralnim ili poljoprivedenim podrucjima.
Ali pad brojnosti ovaca u Cresu, nije radi divljaci, nego radi pada populacije, pojave drugih gospodarskih aktivnosti, i sl. (Na Cresu, turizam, maslinarstvo, ugostiteljstvo, brodogradjevna industrija, loklano i medjuarodno pomorstvo itd) Ljudi se jrdnostavno bave drugim oblicima modernog gospodarstva.

S druge strane, prisustvo divljaci daje mogucnost razvoja lovnog turizma u post sezoni, siri turisticku ponudu i broj nocenja.
Osobno mislim da se moze naci zadovoljavajuci kompromis svih tih komercijalnih aktivnosti.

[Mirok]

A to je kao pad broja stoke u cijeloj RH.
Nije to kriva nikakva divljač.
To je politika, način gospodarstva,života.
Kakva se politika vodi,biti će sve manje stoke i uzgajivača.

[Onty]

Da, za evropski 9.3 najcesca tezina zrna je 286 graina. Ali od viska tezine glava ne boli.

Boli rame, pogotovo ako kosti i zglobovi nisu jutarnja rosa

Stoji to o Cresu. Ipak, budući da su divlje svinje svežderi, pa vole i one mladu jagnjetinu, to bi moglo biti najveći problem.

[matezg1]

Treba ici u lov sa čim god možeš pa će ih biti manje karabin lever action duplonjka 30-100 m
sve je dobro samo treba ići a ne pucati po forumu.

[Mudri]

Da nas pozovu u goste na par dana mi bi ih riješili problema,pa onda opet kad se broj poveća itd...

[jolly]

Da nas pozovu u goste na par dana mi bi ih riješili problema,pa onda opet kad se broj poveća itd...

Lijepo. Preporucam otici u pogon, na liticima izmedju uvale Dol, i mjesta Beli. Istocna strana otoka.
Tamo ni pas nije mogao proci, nego smo preko skoro vertikalnog kamenjara morali na ruke prebacivati jedan drugome psa istarskog gonica, do prohodnijeg terena. Dugonogi gonic ne prolazi, a kratkonogi pogotovu. A divljaci ima.
Nakon tog slijedi, kardioloski test ergometrije. Kad se u tom krsu odstreli svinja, (u mom slucaju ne prevelika, 80 tak kila), e to treba izvuci do prvog puta uzbrdo. Mozda 600-800 metara uzbrdo, kroz teren gjde smo prethodno dodavali psa jedan drugome, gdje ako kupina, smrika i makija, ne bode i ne grebe lice, onda barem neravni krs izvrce stopala. (zaboravih reci, puta i staze nema)

Samo Hrabro. Siguran sa da cete u par dana to temeljito procesljati i rjesiti ih problema. Takvog krsa, i sikare ima i drugdje po otoku, ne samo tamo.
Kad organiziraju lovove, uopce nije problem otici dolje u goste. Lovni turizam je dobrodosao.

Moze se naravno ici u lov tamo i na lakse terene, gospodski, u pirsch sa vodicem, ili na stand,
Ali gospodski lov, na laganom terenu, ne rjesava problem glavnog fonda divljaci koji se zadrzava u sikari i krsu, pod lovnim pristiskom.

[Onty]

Iz krševitog sam kraja (Dinara, Plješivica, Kozjak, Orlovica) ali što sam vidio na sjeveru Cresa, to je strava. Ono kamenje strši oštro ko da je netko sablje, satare i bodeže pozabijao u zemlju. Moj naklon vama koji lovite tamo!!!

Južni dio otoka izgleda baš lijep za lov, barem ono što se vidio sa ceste. Čak ima i prilične daljine za pucanje.

Govoreći o kršu, jednom sam lovio negdje blizu Kijeva, pa sam ušao u sami krš. Kad uđeš u sredinu, jedino što vidiš je ljuti kamen i nebo, i ništa više. Sreća što kamenje nije sve onako oštro i šiljato, pa se može pristojno proći, bez "skokova u vis i u dalj".

[Iggy]

Slazem se da je sacmarica najuniverzalnija lovacka puska, i upoznat sam sa Americkim regulativama.
Kod nas se u glavnom koriste glatkocijvne sacmarice u lovu na divlje svinje,tako je i u Dalmaciji, i to je jako ucinkovito oruzje ali treba biti svijestan njegovih ogranicenja.
Sam sam poceo loviti svinje sacmaricom i uspijesno ih odstrijelio nekoliko, ali dosta sam i ranio zato sto sam u zelji za odstrelom potegnuo kuglom na 70m,klasicna sacmarica i debeli nisani i dolazi do loseg pogotka i ranjavanja, a i energija breneke kugle na toj daljini nije bas velika iako se moze odstrijeliti i na 100m ali,jos lakse se moze i raniti.
Nekoliko svinja odstrijeljujem sa PP om na 20 ak metara, ali isto tako nekoliko ih odlazi cak i bez krvnog traga.Jednu uz slabiji krvni trag pronalazim 250m dalje uz pomoc pasa.Udaljenost pucanja je bila samo 20 ak metara.
Dakle ako se lovi klasicnom glatkocijevnom sacmaricom onda se puca do 50m maksimalno i puca se kuglom.Jako malo starih tradicionalnih Dalmatinskih lovaca se toga pridrzava.Lovci u Dalmaciji cesto pucaju PP om na 100m vjrovao ti to ili ne.I sam sam prisustvovao takvom odstrelu u pogonskom lovu gdje je jedna kuglica PPa slucajno pogodila svinju u srce sa daljine od 70m.Samo sam upitao ponosnog strijelca koji tako lovi svinje skoro 50g i cijela jegova druzina starih lovaca cijeli zivot,sta misli koliko ih je ranio a da to i nezna,on misli da je promasio.

Sa druge strane lov karabinom pa jos sa nocnom optikom na divlju svinju ranjavanja smanjiva fakticki na nulu.Pogodci su vrlo tocni i odstreli humani i smrt zivotinje vrlo brza,u vatri.Takodjer rijetki su odstrijeli krmaca osim ako to nije bila namjera.Ali.Kad lovis sa takvim mocnim oruzjem divljac ima vrlo malo sanse da te nanjusi ili cuje.Do 120-130m pogodci su iza uha a moguci su odstreli i do 300m,sve to u potpunom mraku.
Tu divljac ima jako malo sanse i postavljam sam sebi eticno pitanje ima li u tom lovu ikakva viteštva.Lov sa ceke karabinom sa dnevnom optikom koristeci sumrak,mjesecinu pa i lampu je vec nesto sto ima vise izazova, ali nocna optika i clip on nocni uredjaju ostavljau malo sanse divljaci.

Darko, stari su pomrli i nema više devetaka. Tvoj ujak (živa legenda i meni omiljeni stari lovac) više ne lovi odavno. Inače, kad sam bio klinac i išao s njime, vikao mi je "ništa kugla, falit ćeš ga, pusti ga bliže i devetakom za plećku ili po ušima". Meni je to onda bilo sve, dok nisam otkrio kugle i mogućnosti. I danas uglavnom pucam kuglom, karabin rijetko. A Mladenu nisu bježali nikada jer je pucao na klancu u blizu, kao i svi stari nekada kon nas. Danas to ne postoji, devetake često i ne nosim ili ponesem samo dva tek tako za čaglja ili slično. Karabini su najviše, sačmaricu koristi tek nas par. I isključivo kuglom. A može i puno dalje od 50m. Fina mušica, dobra kugla i trening na papiru otkrivaju koliko je komplet dobar. Plus lovac, naravno.

[Onty]

Dakle ako se lovi klasicnom glatkocijevnom sacmaricom onda se puca do 50m maksimalno i puca se kuglom.Jako malo starih tradicionalnih Dalmatinskih lovaca se toga pridrzava.Lovci u Dalmaciji cesto pucaju PP om na 100m vjrovao ti to ili ne.I sam sam prisustvovao takvom odstrelu u pogonskom lovu gdje je jedna kuglica PPa slucajno pogodila svinju u srce sa daljine od 70m.Samo sam upitao ponosnog strijelca koji tako lovi svinje skoro 50g i cijela jegova druzina starih lovaca cijeli zivot,sta misli koliko ih je ranio a da to i nezna,on misli da je promasio.

Još prije DR, vozimo se kroz lovište nazad, već zamračilo i najednom, evo ih ispred nas. Velim vozaču da stane da uzmem svoju karabinku iz prtljažnika, a on "Ne gubi vrijeme, uzmi moju sačmaricu, puna je". Ja zakolutam očima, ne vjerujem što čujem, ali ipak, zgrabim sačmaricu sa zadnjeg sjedala. Izaberem zadnjeg lijevo od grupe, povlačim otponac, zadnji kraj pada, životinja se najednom baca desno, pa ravno u veliki nabujali potok. Ode ribama i rakovima.

Otad nisam ispalio naboj iz sačmarice niti mi treba. Pernatu divljač ne lovim, a za sve ostalo, koji put 7x57R (mada ZH kombinacija, ali je kratka kad se rastavi) uglavnom 8x57, i sad ću na sitnije 223, mada bih više volio 243 W.

Za sve one koji kažu da se u pokretu ne može pogoditi, ti ili su imali povećanje 4-6x, ili nikad nisu probali. Ali, treba pucati. Zato je 8x57 "cukar" kod nas, samo treba cijev dobro očistiti, svaki put, a ne "sutra, kad stignem".

Bio sam posudio prijatelju moju kombinaciju s 4x32, izletjela divlja svinja na nekih 30-tak metara, on na brzinu podigao, vidio nešto sivo i poveliko, opalio kuglom i ostavio lijepu fleku na kamenu.

Zato, kad je optika u pitanju, 1x do najviše 2x donje povećanje. Donje 3x i više, ne hvala, meni ne treba.

[Darko11]

Darko, stari su pomrli i nema više devetaka. Tvoj ujak (živa legenda i meni omiljeni stari lovac) više ne lovi odavno. Inače, kad sam bio klinac i išao s njime, vikao mi je "ništa kugla, falit ćeš ga, pusti ga bliže i devetakom za plećku ili po ušima". Meni je to onda bilo sve, dok nisam otkrio kugle i mogućnosti. I danas uglavnom pucam kuglom, karabin rijetko. A Mladenu nisu bježali nikada jer je pucao na klancu u blizu, kao i svi stari nekada kon nas. Danas to ne postoji, devetake često i ne nosim ili ponesem samo dva tek tako za čaglja ili slično. Karabini su najviše, sačmaricu koristi tek nas par. I isključivo kuglom. A može i puno dalje od 50m. Fina mušica, dobra kugla i trening na papiru otkrivaju koliko je komplet dobar. Plus lovac, naravno.

Je Iggy.Pozdravi mog ujka Mladena.Stari je to lovac i maslinar bio dok je zdavlje trajalo, cuven i u Hercegovini.

[Darko11]

Otad nisam ispalio naboj iz sačmarice niti mi treba. Pernatu divljač ne lovim, a za sve ostalo, koji put 7x57R (mada ZH kombinacija, ali je kratka kad se rastavi) uglavnom 8x57, i sad ću na sitnije 223, mada bih više volio 243 W.

Za sve one koji kažu da se u pokretu ne može pogoditi, ti ili su imali povećanje 4-6x, ili nikad nisu probali. Ali, treba pucati. Zato je 8x57 "cukar" kod nas, samo treba cijev dobro očistiti, svaki put, a ne "sutra, kad stignem".

Bio sam posudio prijatelju moju kombinaciju s 4x32, izletjela divlja svinja na nekih 30-tak metara, on na brzinu podigao, vidio nešto sivo i poveliko, opalio kuglom i ostavio lijepu fleku na kamenu.

Zato, kad je optika u pitanju, 1x do najviše 2x donje povećanje. Donje 3x i više, ne hvala, meni ne treba.

Je,pernate divljaci je sve manje a visoke sve vise i sacmarice vise nisu in,a za visoku divljac je karabin daleko mocnije oruzje nego sacmarica o tom nema dileme.I ja sam ljubitelj karabina i srednjih karabinskih kalibara.Karabinom pucam sve od lisice i jazavca pa navise.U biti nemam sta ni loviti vise sacmaricom osim po kog zeca i ptice ali tog je malo.Za sve divlje svinje i veprove na nasim terenima ne treba nista jace od 30-06,308,7x57,8x57 i zrno od 9,7 grama je sasvim dovoljno,po mom misljenju i skromnom iskustvu zbog brzine i hidrosoka i bolje od težih.

Nema potrebe da cistis 8x57 nakon svakog pucanja odmah do jutra sa danasnjim streljivom.Ako pucas samo lovacko streljivo novije proizvodnje, i ono iz 80 ih ali lovacko, mozes bez straha ocistiti cijev karabina godinu dana nakon pucanja, i dalje ce biti kao ogledalo.
Ja mog 30-06 ocistim sutra- prekosutra,al jednom nisam cistio mjesec dana nakon pucanja i cijev je i dalje bila ogledalo ,i sad je kao nova i uvjek je drzim suhu,ne uljim je nakon ciscenja jer nema potrebe osim ako ga nebih htio pospremiti na par godina bez upotrebe .Jucer sam cistio prijateljevu M48 koju nije cistio oko godinu dana nakon pucanja Belota SPCE,cijev je u besprijekornom stanju bila i sad je,nova onda i sad,ni packe nema u njoj.Da je pucao staro vojno streljivo sa zivinim fulminatom u kapisalama bila bi groblje naravno.


Glede optika ja na mom 30-06 imam malu ZRAK ON2L 4x povecanje,tureti,stakla swarovski kristalne cistoce slike iako je mali objektiv ,to je meni savrsena optika za lov.4x povecanje i to mi je previse u nekim situacijama.Volio bih da je varijabilna i da mogu smanjit povecanje na 1-2 puta jer je daleko bolji pregled terena u lovistu i prije uocavam divljac sa manjim povecanjem.
Sve optike povecanja preko 4 x smatram dobrim samo za streljastvo ili bas long range lov preko 300m,a sa ovom 4x povecanja imao sam nekoliko odstrela na 200-300m sa ceke.Do 120m iza uha vise divljih svinja sam odstrijelio sa ovom malom 4x24 optikom i nebih je nikad mjenjao za vecu,cak sam kupio jos jednu istu rezerve za drugi karabin koliko sam odusevljen sa njom.

Nekad su lovci,i to cuveni, lovili sa takvim malim optikama i od 2,5 x povecanja i imali odstele i na preko 500m,npr Jack o Conor sa 270w i 2,5x optikom.Ne razumijem cemu sluze ti teleskopi danas na karabinima. .Cak su,iako nebitna stavka,puske sa manjim optikama daleko šesnije i ljepse nego kad su ti teleskopi na njma Veci ovjektiv je bitan za lov u sumrak i na mjesecini ok,ali povecanje je i tad bolje da je manje.

[jolly]

Pusku treba cistiti nakon pucanja.
Najcessce to nije hitno, jer kapisle nisu korozivne. Medjutim obavvezno je treba ocistiti cim prije. U lovnoj grupi mog bivseg lovackog drustva, prosle su mi kroz ruku sve njihove puske. Prosjek je 18 od 20 cijevi je groblje.
Jer ne ciste. Drzali su se filozofije za ocistiti cijev najbolje je puknuti jedan ne korozivni metak kad treba. To je bila kultura grupe.

Stvrdnute cestice garezi koje zaostaju u cijevi nakon pucanja djeluju kasnije kao abraziv kod ispaljenja slijedeceg metka (kao da se puca preko pijeska u cijevi), a dugorocno te cestice povlace vlagu kod dugog stajanja.

Cijevi treba cisti nakon svakog pucanja, nakon svakog izlaska ako je bilo vlazno ili kisno vrijeme, a ako se puska ne koristi, onda barem jednom godisnje.

Korozivna ili nekorozivna municija nema veze s tim.

[Onty]

A čujte, 8x57 za lov, a 7,9 za prašiti u ostalim slučajevima .

[Mirok]

Darko,jesi li probao kakvo drugo zrno?
Prije smo komentirali za SPCE da je malo premekan,naročito za starije i veće svinje.