Plava brunura-ima li da itko to kod nas radi?

[BlueEyeDesire]

Poštovanje cijenjeno "vatreno" društvo!
Zanima me zna li tko od vas nekog meštra, koji brunira plavo? Na fotografiji je moj SAA .45 Long Colt Charcoal Blue Finish-Peacemaker, UBERTI...dakako!
"Potrošila" mi se brunura na cilindru,pa bih je rado dao obnoviti.
Mislim ima njih koliko hočeš, koji rade tzv. normalnu brunuru(crnu), no meni je nasušno potreban majstor koji radi plavu brunuru.
Molim lijepo izostavite Domjankovića iz VG i Pelina iz Mikulića(na njih ne želim trošiti riječi).
Unaprijed hvala!

[BlueEyeDesire]

O.K.
Očito nema takovih u našim predjelima!?

[Original_G]

pomalo, ne čitaju svi forum dnevno ili više puta dnevno

[BlueEyeDesire]

...pravo veliš kompa,pravo veliš...pomalo,pomalo...neka ga , samo da ga bude imalo...?
Živio!

[Mike_Torello]

Blue, mislim da je stvar boje brunure samo u vremenskom roku koji metal provede u "kupki", tako da je crna brunura IMHO isto sto i plava samo ostavljeno do kraja...
daj potrazi u starim postovima o bruniranju ima negdje napisano o tome, kako se brunira u zeljenu boju...

[BOXI]

Boju brunure određuje sastav kemikalija:

BRUNIRANJE ŽELJEZA I čELIKA

1. Bruniranje u ugljenoj prašini
Mljeveni drveni ugljen.
Loj.
Na ložištu užariti mljeveni drveni ugljen. Na žar staviti dekapirane predmete pokriti ih ugljenom prašinom i nastaviti grijati. Željezo poprima redom, žutu, plavu ili crnu boju. U plavoj ili crnoj izvaditi predmet i istrljati krpom namočenom u loj.

2. Plava za puščane cijevi
Hematit.
Dobro dekapiranu puščanu cijev jače ugrijati i trljati hematitom do željenog tona.

3. Smeče-crna
željezni klorid 15 gr.
Denaturirani špirit ili voda 1 dl.
Otopinom tanko premazati predmet. Ostaviti da se osuši. Stvorenu rču obrisati i ponoviti postupak. Ponavljati do željenog tona. Dobro vodom oprati i zaštititi

4. Baršunasto crna
Željezni klorid 15 gr.
Željezni sulfat 30 gr.
Bakreni nitrat 12 gr.
Destilirana voda 1 L.
Špirit 5 ccm.
Sve sastojke otopiti u vodi. Namočiti predmet, na zraku osušiti, obrisati rču, ponovno močiti. Postupak ponavljati do željenog tona. Dobro vodom oprati i zaštititi uljem ili voskom.

5. Crna sjajna
Antimon - triklorid 10 dijelova.
Maslinovo ulje 1 dio.
Samljeti antimon - triklorid. Zagrijati u vodenoj kupki ulje i otopiti antimon - triklorid. Namočiti krpu otopinom i dobro istrljati predmet. Iduči dan suhom krpom obrisati sloj rče i ponavljati postupak do željenog tona.

6. Crna mat
Cink - klorid 3 dijela.
Maslinovo ulje 2 dijela.
Napraviti pastu i krpom nanijeti na površinu. Slijedeči dan ponoviti postupak.

7. Crno plava
Tanin 1 gr.
Vinska kiselina 1 gr.
Destilirana voda 500 ccm.
Otopinom više puta premazati predmet. Svaki puta ostaviti na zraku da se osuši.

8. Crna visokog sjaja
Octena kis. 85 gr.
Destilirana voda -1- 85 gr.
Mljevena šišarka 14 gr.
Destilirana voda -2- 0,570 L.
Srebrni nitrat 6,47 gr.
Bimstajn u prahu.
Negašeno vapno (raspadnuto na zraku).
Octenoj kiselini dodati vodu -1- dobro promiješati i dodati šišarku. Ostaviti mješavinu 1-2 dana češče protresajuči. Odliti bistru tekučinu iznad taloga i naliti na talog vodu -2- i ponovno ostaviti 1 dan povremeno mučkajuči. Otočiti tekučinu sa taloga i dodati prvoj tekučini. Dobivenoj otopini dodati srebrni nitrat. Željezo ispolirati drvenim štapom namačuči ga u bimstajn. Na željezo zatim nanijeti vapno. Ovako pripremljeno željezo više puta protrljati krpom namočenom u pripremljenu otopinu.

9. Plavičasto-crna
Selenska kiselina 10 dijelova.
Bakreni sulfat 10 dijelova.
Meka voda 1000 dijelova.
Napraviti kupku lagano ju zagrijati i na kratko uroniti predmet. Boje će se mijenjati redom: žuta, plava, ružičasta, purpurna, ljubičasta i crna. Zaustaviti na željenoj boji potapanjem u vodu i ispiranjem.

10. Selenit crna boja (sjajna)
Selenska kis. 6 dijelova.
Bakreni sulfat 10 dijelova.
Destilirana voda 1000 dijelova.
Dusična kis. 4 dijela.
Alkohol.
U destiliranu vodu umiješati redom duš. kis.(oprez) selensku kis, bakreni sulfat i miješanjem otopiti. Uroniti u otopinu dobro omaščen predmet i zadržati do stvaranja boje. Izvaditi, oprati prvo vodom zatim alkoholom i brzo osušiti iznad plinskog plamenika.

11. Antimon crna (za oružje)
Antimon - triklorid 1 dio.
destilirana voda 3 dijela.
Napraviti 30 % otopinu antimon triklorida. Premazivati metal do željenog tona Svaki puta obrisati nastalu rču. Na kraju zaštititi zaštitnim premazom.

12. Raznobojno bruniranje
Selenska kiselina 10 dijelova.
Bakreni sulfat 10 dijelova.
Destilirana voda 1000.
Dobro dekapirano željezo mijenja boju prema dužini namakanja u toploj otopini i to: Žuta, ružičasta, purpurna, ljubičasta, plava. Predmet izvaditi u željenoj boji oprati vodom i premazati maslinovim uljem.

13. Bruniranje lijevanog željeza na boju bronce
Kvalitetno maslinovo ulje
Dobro dekapirati željezo, ispolirati ga i premazati maslinovim uljem. Predmet ,u peči ugrijati da se ulje počne pušiti ali ne smije sagoriti. Dobiva se vrlo kvalitetna i lijepa prevlaka koja se dade polirati.

[BlueEyeDesire]

Hvala,no za ove recepte znam,no mislio sam ima li koji majstor koji se usudi probati neki od navedenih recepata?
Jedan je majstor probao dobiti plavu nijansu i nije dobio ništa osim nekakve sivo-crne brunure.
Hvala u svakom slučaju još jednom na informacijama.
Živio!

[Armalite Kid]

Jao opet ovi suludi recepti koje nitko nije nikad isprobao.

Slučajno imam pored sebe Metak, pa pogledajmo što tamo piše na temu bruniranja, članak napisao Lion Kalda :
"Često se sretnemo sa upitima za "plavom" brunurom.Moram priznati da takvo nešto još nisam uspio postići, a sklon sam vjerovati da se plava boja čelika postiže samo pri otkaljivanju, kako ga neki još zovu, "anlasanju".To je proces koji se na većim dijelovima teško kontrolira pa svi takvi pokušaji, bez spec. za to namijenjenih peći, ispadaju jadno.

...
No, da se vratim na taj čuveni "plavi brunirung".Kako sam prethodno rekao, takav rezultat nije moguće postići u našim uvjetima kućne radinosti.Moguće je međutim, ulaganjem velikog strpljenja, ispolirati dijelove do te mjere da oni budu glati ko zrcalo i da, dobro obrisano reflektiraju dnevno svjetlo sa laganim plavičastim, odn. duginim odsjajem.Tu se naravno radi o lomu svjetlosti kroz sloj brunure i filma ulja, imamo dakle posla sa sličnim fenomenom kao što je plavetnilo mora (!?! - op. Armalite Kid) "

[stari-nakovanj]

hehe...mislim da mi je ovo jedan od prvih postova u vatrenom odjelu foruma.

da bude jasno, nisam nikad radio nista ovako sa dijelovima oruzja niti znam ali mi jako lici na najobicnije popustanje koliko sam mogao shvatiti po vasem pisanju.

kod popustanja povrsina celika oksidira, ovisno o celiku i temperaturi oksidi poprimaju razlicite boje. kako temperatura raste boje idu od zlatne, ljubicsate do plave i napokon do sive.

evo ti moj prijedlog: zagrij pecnicu na 300 stupnjeva, umetni bubuanj sa komadicem drota, cekaj dok se ne pojavi plava boja. kad imas boju, sa kljestima primi za drot i brzo uroni u cisto ulje i to ti je to.

prije samog umetanja, povrsina bubunaj mora biti ociscena od otisaka prstiju i sl...

ako imas vremena cijeli dan, radije temperaturu dizi polako. krenes od 220 pa 20 svakih sat vremena, imati ces preciznije odredivanje boje.

ako je boja losa, samo ju skines sa slabom solnom kiselinom i krenes ponovo.

[BlueEyeDesire]

Thank you Mr.Karlo Ban!

[Armalite Kid]

Hmm mislim da nije toliko jednostavno, tj. to nije onda bruniranje.
To piše i Kalda :

S druge strane, treba imat u vidu da će prosječni čelik poplavit kad ga "anlasamo" na temperaturi između 275 i 295 stupnjeva pa će svakako doć do promjene u strukturi materijala odnosno njegove čvrstoće.Napomenimo i da takvo površinsko obojenje ne predstavlja nikakav zaštitni sloj već samo "kozmetičku operaciju".

[valdop]

nisam stručan po pitanju obrade metala i zaštite ali mi je poznato da brunaža nije zaštita metala, molim ispravak ako nije točan ovaj moj komentar.

[stari-nakovanj]

Thank you Mr.Karlo Ban!

you're welcome!

nisam stručan po pitanju obrade metala i zaštite ali mi je poznato da brunaža nije zaštita metala, molim ispravak ako nije točan ovaj moj komentar.

brunaza je nusprodukt kaljenja celika u ulju. radi se o tome da ulje ude u celik za debljinu nekoliko molekula i djelomicno stiti celik od oksidacije. to nije potpuna zastita ali nije niti za odbaciti, pogotovo ako je lijepo uradena.

brunaza bez kaljenja je moguca, radi se radi estetike ili upravo, zastite metala ali na nizim temperaturama od kaljenja...neznam tocno koliko, vjerojatno 500 - 600 celzijevaca, pa navise, ovo sto sam predlozio da kasnije baci u ulje je zato da celik prilikom hladenja ne dotakne sa necim sto ce sjebat boju oksida dok je sve jos toplo i osjetljivo ali mozda se desi i neka slaba brunaza pa nije ni lose.

[BlueEyeDesire]

...ma nizvodno da je zaštita,samo da nije neka 100%-tna,no nije u tome stvar,koliko je u osebujnosti tzv. finish-a.
Mislim pogledaj tu lijepotu (mislim na moj SAA sa početka ovog posta) i priznaj da nisi nikad vidio nešto slično?
Jedino je hebeno kad se izliže ta nijansa brunure a kod nas to nitko ne radi...e...tako ti je to kod nas!
Mogu poslati svoj gun u Italiju na bruniranje u željenoj nijansi,no to se ne isplati,jer je oko 400 euraca cca,dočim ga tu kod nas mogu dati kromirati,niklati,pozlatiti ili posrebriti,za cca 100 euraca + - ,pa ti sad vidi!

[nobile157]

Za 400 € kupiš novi takav gan, toliko košta u Italiji.
Osim toga, bilo koji revolver koji je bruniran se s vremenom izliže na bubnju (od okretanja).

[Rusan Junior]

Pretpostavljam da je autor ovog topicka onaj koji me je zvao prije nekog vremena i postavio potpuno isto pitanje.
Na žalost izgubio sam ceduljicu sa e-mailom i nisam mogao poslati obečanu sliku "plave brunure".

Inače, prvo kaj meni pada na pamet pod plavom brunurom je "hladno brunuranje" sačmenih cijevi koje ne smiju u lužinu (lužina pojede lem i ode šina).

Takve cijevi imaju lagano plavi odsjaj, ne jako, ali imaju.
Za razliku od "normalnog bruniranja" kod kojega čelik ili je potpuno crni ili lagano crvenkast.

BTW, nemojte se igrat kaljenjem i popuštanjem, ako se čelik dobro zakali a ne popusti se pravilno postaje jaaako krhak.

[stari-nakovanj]

danas sam malo koval i sjetil se ove teme, pa sam napravil jedno popustanje valjka lezaja...sam da demonstriram ono o cemu pricam.

na prvoj slici je prepiljeni lezaj sa izvadenim valjcima. uzeo sam jedan i umetnuo u pec na malo manje od 300 C i ostavio da se grije. nisam nista cistio osim sto sam obrisao krpicom, a lezaj je bio djelomicno oksidirao, ogreben na par mjesta..uglavnom jako losa povrsina.

na drugoj slici je rezultat. plava boja je tu ali nije onako kako bi bilo da je povrsina bila polirana i odmascena. tamnija boja bi se dobila da sam malo dulje ostavio, pa da se jos vise zagrijao.

[BlueEyeDesire]

Pa ovaj rezultat je super!
Stvarno najbliže ovom što bi meni trebalo!
Hvala Karlo!
Mogao bih sa time experimentirati!
Tako je Mr.Nobile!
Znam da se za tu lovu može nabaviti novi u Italiji i baš zbog toga,ne vidim svrhu.
Ja sam taj koji Vas je nedavno zvao Mr. Rusan ml.
Ovo je moj e mail,pa mi još možete poslati fotografiju Vaše plave brunure-slobodno!
zeljac24@gmail.com
...e da...hvala vam svima na angažiranosti glede ove moje teme!

[Mike_Torello]

np blue, zato smo tu da se druzimo i međusobno podrzavamo i pomazemo =)

[Armalite Kid]

Jako lijepi rezultati K.Ban, ali
nije li mudri gospodin Lion Kalda napisao da popuštanje na 300 stupnjeva daje plavu boju, ali sa veoma važnom napomenom da to NIJE BRUNIRANJE, nego samo bojanje metala.Ali možda je ovo dio postupka za plavo bruniranje, ako to uopće nije legenda.

Btw. vlasnik cilindra, a da se malo raspitaš kod proizvođača kakav postupka su koristili na tom bubnju ? Možda nije uopće bruniranje, pošalji im email i reci da ti se skinulo i da oćeš to opet obnovit a neznaš što je rađeno